Leica i Agfa u krizi

«Analogna fotografija je nenadmašna što se tiče odnosa cijene i usluge, što se tiče kvalitete i još na brojnim područjima. To je sustav koji ima vrlo sigurnu budućnost, postoji vrlo raširena infrastruktura u čitavom svijetu. Ima i novih stvari, tržište fotografije, analogno tržište i dalje raste.»

Ove riječi koje se danas doimaju kao neslana šala prije samo tri godine izgovorio je glasnogovornik poduzeća Leica Gero Furchheim na sajmu Fotokina u Koelnu. Pa i ako se donekle relativira optimizam, tipičan za sajmove, kojim se želi utjecati na pozitivno ozračje za prodaju vlastite robe, nema dvojbe da je vodstvo Leice imalo krive procjene glede vlatitog uspjeha na tržištu. Poduzeće bogate tradicije danas je u financijskim poteškoćama, a nakon što su banke smanjile obujam kredita koje su spremne dati, vodstvo se odlučilo za povećanje osnovnog kapitala izdavanjem novih dionica koje bi trebale donijeti 23 milijarde eura. Taj je naum odobren na izvanrednoj skupštini dioničara, ali dva većinska ulagača, koji drže 60 posto dionica poduzeća Leica Camera još su prilično suzdržani. Da bi se uključili u povećanje kapitala zahtijevaju precizniji plan kojim bi Leica Camera trebao ući u digitalnu eru, što bi trebalo izvući tvrtku iz krize.

Šef uprave Leice Josef Spichtig svjestan je težine stanja u kojem se tvrtka našla jer je očito krivo procijenila prodor digitalne fotografije na tržište. Ipak, kao cilj je zacrtao ostvarenje profita u poslovnoj godini 2006/2007. Tvrtka će na području kompaktnih digitalnih kamera surađivati s drugim proizvođačima, ali će za vrhunsku kvalitetu fotografije razvijati vlastite kamere, koje će, istina, biti skupe ali će kao i Leicine analogne biti dugovječne kamere.

Leica zapošljava trenutno 1050 ljudi, od čega je polovica u Njemačkoj. Već proteklih godina je provedeno više poteza sanacije, ali se ni sad ne isključuje daljnje otpuštanje radnika. Ipak, zasad se uprava nada da će sanacija uspjeti i teži godišnjem prometu od 100 milijna eura. Trenutno je godišnji promet oko 70 milijuna eura, pri čemu tvrtka svakoga mejseca uknjiži gubitak od oko 2 milijuna eura.

Sasvim drukčija je priča njemačkog tradicionalnog proizvođača filmova Agfa koji se također našao u krizi. Prošlog je tjedna službeno objavljena nelikvidnost, samo devet mjeseci nakon što je belgijski vlasnik Agfa Gevaert iz koncerna izdvojio tvrtku AgfaPhoto i prodao ju menadžerima i financijskim investitorima. Time su ugrožena radna mjesta oko 1800 ljudi u Njemačkoj. Privremeno je bila obustavljena i proizvodnja u Leverkusenu gdje radi oko 900 zaposlenika. Zasad je matični koncern osigurao daljnji opstanak tvrtke obećanjem da će prijevremeno platiti usluge AgfaPhotoa u vrijednosti od preko 50 milijuna eura. Idućih dana će se voditi razgovori s Dresdner Bankom o mogućem kreditu. Ali, činjenica da se ne zna kamo je nestalo preko 370 milijuna eura, koje je poduzeće posjedovalo mjesec dana nakon odvajanja od matičnog koncerna, otežava donošenje odluke i banke i privremenog stečajnog upravitelja. Jer, ukupni gubnitak u prošloj godini iznosio je 84 milijuna eura, što je nešto više od petine novca kojemu se gubi trag. (DW, dpa)