Lijekovi moraju imati "pristojnu" cijenu
2. siječnja 2016
Novi zakon o tržištu lijekova kojeg je Njemačka uvela prije pet godina se zapravo pokazao prilično dobar. On u osnovi dopušta proizvođačima lijekova da novi lijek bude onoliko skuplji koliko se može utvrditi njegova veća učinkovitost. Ali i udrugu zdravstvenih osiguravatelja i liječnike ljuti jedna odredba tog zakona: "Najveći problem jest što prve godine lijeka i dalje imamo potpuno slobodno formiranje cijene", kaže predsjednica krovne udruge zdravstvenih osiguranja Doris Pfeiffer.
A to onda znači da proizvođači te prve godine mogu za lijek tražiti upravo "fantastične cijene", upozorava Pfeiffer. Kao primjer navodi lijek Sovaldi (američkog koncerna Gilead.) Ovaj lijek je doista učinkovit kod određenih pacijenata oboljelih od hepatitisa C i zato ga liječnici i prepisuju. Ali koliko je njoj poznato, trošak proizvodnje i distribucije doze za jednu terapiju tim lijekom iznosi oko 1500 eura, ali farmaceutski koncern je imao sasvim drugu predodžbu o tomu koliko želi pokupiti od njemačkih bolesnika.
Tako je isprva terapija koštala 60.000 eura i tek kad su zdravstveni osiguravatelji podigli graju, cijena je "spuštena" na 45.000 eura po jednoj terapiji za jednog pacijenta. To ljuti i predsjednika Zbora njemačkih liječnika Franka-Ulricha Montgomerya: "To je jednostavno nepristojno. Tako nečeg ne smije biti." Isto tako je najavio da će o problemu etičkih načela kod određivanja cijena lijekova raspravljati i slijedeći kongres liječnika Njemačke.
"Mora postojati zaštita od astronomskih cijena"
Rješenje koje predlažu osiguravatelji je jednostavno: i lijekove koji su novi obuhvatiti odredbom da njihova cijena može biti veća koliko je veća i njihova učinkovitost. Obzirom da se za novi lijek to ne može znati, onda da ta cijena vrijedi i retrogradno za prvu godinu nakon puštanja u prodaju. Jer farmaceutski koncerni sigurno znaju koliko je njihov lijek doista učinkovit. "To barem treba vrijediti za one lijekove za koje se pokaže kako uopće nemaju neku veću učinkovitost od starih", traži Pfeiffer.
Direktor blagajne zdravstvenog osiguranja Techniker Krankenkasse Jens Baas je oprezniji: "Mi želimo napredak i nove lijekove i farmaceutska industrija mora poslovati i s razumnom dobiti. Ali mora postojati neka zaštita protiv takvih astronomskih cijena." Zato se i taj njemački zakon mora dalje razvijati kako bi osiguravatelji mogli ozbiljno razgovarati s farmaceutskim koncernima.
Makar je ovo doista drastičan primjer, osiguravateljima brige zadaju zapravo praktično svi lijekovi koji su još uvijek zaštićeni patentom: Ulrike Elsner iz VDEK upozorava kako njemačko zdravstvo za takve lijekove plaća sve više. Sada je to 14,4 milijardi eura godišnje, što je čak 44% od troška koliko osiguravatelji plaćaju za lijekove svojim osiguranicima makar ti lijekovi čine samo 7% preparata koje liječnici propisuju. I ona se nada da će njemački zakonodavac morati promijeniti taj zakon o lijekovima - i to što prije, možda već ove godine.