Litva Hrvatsku "uvodi" u EU

Prije nego što je Eglė Merkytė 2011. došla u Bruxelles, Litva nije imala niti jednog novinara u metropoli Europske unije. „Litva je bila jedina zemlja u Uniji bez dopisnika u Bruxellesu. Druge zemlje, jače pogođene krizom, imale su po jednog novinara. Samo mi ne“, kaže 27-godišnja TV novinarka.

Listovi i elektronski mediji nisu imali novca, a teško je bilo i zainteresirati javnost za neku temu iz Europske unije. “Mnogi još uvijek vjeruju da ih se Unija ne tiče. Još uvijek smo daleko od toga da EU vidimo kao našu organizaciju.”

Ali to bi se sada trebalo promijeniti. Još dva novinara iz Vilnijusa su otišla za Bruxelles, dijelom zahvaljujući i financijskoj podršci litvanske vlade. Povod je jednostavan. Jer Litva 1. srpnja preuzima predsjedavanje Vijećem Europske unije. Šest mjeseci će ta zemlja „kontrolirati sudbinu“ EU. I to po prvi put.

Ključni test za Litvu

I u normalnim vremenima bi to za jednu malu zemlju bio veliki zadatak. Litva je od stjecanje neovisnosti izgubila petinu stanovništva. Samo tri milijuna građana živi u zemlji, manje nego u njemačkoj prijestolnici Berlinu. Litva je članica Evropske unije 10 godina, ali nije članica eurozone, još uvijek koristi svoju valutu litas.

Skeptici poput politologa Ramunasa Vilpišauskasa strahuju da bi Litva mogla naići na velike poteškoće tijekom složenih pregovora: “Da biste uspješno predsjedavali, neophodan vam je uspjeh, posebno u oblastima, koje ste odredili za najvažnije teme”, kaže direktor Instituta za politologiju na Sveučilištu u Vilnijusu, u razgovoru za Deutsche Welle.

Problem s Ukrajinom

Litva će tijekom predsjedavanja posebnu pozornost posvetiti energetskoj politici, razvoju prostora oko Baltičkog mora, kao i kontrolu vanjskih granica Europske unije na kojima je od danas i Hrvatska. Osim toga Litva inzistira na tješnjoj suradnji EU s njezinim istočnim susjedima kao što su Ukrajina, Gruzija, Armenija i dugoročno Bjelorusija. Krajem studenog litvanska vlada poziva te države na Samit tzv. Istočnog partnerstva u Vilnijusu. Bio bi uspjeh, kada bi tamo bio potpisan Sporazum o pridruživanju s Ukrajinom.

Ali to je malo vjerojatno, jer je političko-gospodarska situacija u Ukrajini prekomplicirana. EU kritizira “selektivno pravosuđe” kao u slučaju uhićene bivše premijerke Julije Timošenko. “Naš uspjeh umnogome ovisi od situacije u tim zemljama i njihovih vođa: Da li će inicirati reforme ili ne'”, kaže Vilpišauskas i dodaje: “Mogućnosti Litve da tu nešto promijeni iz temelja, vrlo su ograničene.”

Predsjednica Litve Dalija Grybauskaite uvjerena je Europljanka, upravo je za svoj rad dobila uglednu Karlovu nagradu grada Aachena. Ona se oslanja na efekt diplomacije: “Ako Europa ne uvjeri te zemlje da više porade na demokraciji i ljudskim pravima, onda te zemlje neće ništa poduzeti. Mi ih moramo pritisnuti, moramo im pomoći”, rekla je Grybauskaite u razgovoru za DW. Evropa ne smije iz vida izgubiti te zemlje, pa čak iako to zahtjeva mnogo strpljenja.

Jedan od zadataka - uključiti Hrvatsku

Osim toga mnogo toga ostalo je nedorađeno iz prethodnih predsjedavanja. „Oko 85 posto agende za predsjedništvo naslijeđeno je od prethodnika“, kaže Gribauskaite. Na primjer financijska kriza i razvoj monetarne unije. Samo za proračunsko razdoblje EU 2014 – 2020, mora se usvojiti oko 70 različitih zakona.

Pritom se i najnoviji član EU, Hrvatska, mora uvući u taj proces. A u svibnju 2014. bira se i novi Europski parlament. Time se litvansko predsjedavanje odigrava u „vrijeme posebno velikog posla u Vijeću EU-a i parlamentu“, kaže i šef Europske komisije, Jose Manuel Barroso.