Manjine u BiH: Što je bilo, toga više nije

Poštivanje ljudskih prava, osobito prava manjina, jedan je od ključnih uvjeta koje Europska unija postavlja svim zemljama koje kad-tad žele postati njezinim članicama. U Hrvatskoj je višegodišnja rasprava o tom pitanju urodila plodom i manjinskim su zajednicama zajamčena prava koja im pripadaju. Poštivaju li se ta prava u svakodnevnom životu, drugi je par opanaka.

U susjednoj Bosni i Hercegovini brojčano i politički dominiraju tri velike etničke skupine. No, što je s tamošnjim manjimama? Tko zastupa njihove interese? BiH je u bivšoj državnoj zajednici bila na glasu kao «Jugoslavija u malom» u kojoj svi narodi «ravnopravno žive jedni uz druge». Parola koja dobro zvuči danas više ne vrijedi.

Najteže je «ostalima»

Prema neslužbenim podacima, u BiH živi oko 80.000 Roma. Veliki broj njih ne radi, nema zdravstveno osiguranje, djeca im ne idu u školu, a najčešće nemaju ni krov nad glavom. Iako postoje različite strategije i platforme za rješavanje problema Roma, stvari se vrlo sporo odvijaju. Premda su najbrojnija manjina, Romi nisu jedini.

U Republici Srpskoj registrirano je 17 nacionalnih manjina. U Federaciji BiH stanje je još gore. Tamošnjim Ustavom sve manjinske zajednice definirane su kategorijom «ostali», pa one ni nemaju mogućnost organiziranja u interesne zajednice. Poslušajte reportažu Dragana Maksimovića u kojoj autor kroz nekoliko praktičnih primjera oslikava aktualnu situaciju manjinskih naroda u Bosni i Hercegovini.