Manjine u EU-u žrtve su diskriminacije
22. travnja 2009Rezultati studije predstavljeni su paralelno s održavanjem ženevske konferencije protiv rasizma. Ispitivanje koje je provedeno u svim članicama Europske unije pokazuje prema mišljenju autora "da su diskriminacija, napastovanje i rastistički motivirano nasilje prošireniji nego što se to nazire na temelju službenih statistika". Zbog toga među migrantima i doseljenicima vlada rezignacija, a često nedostaje "povjerenje u mehanizme zaštite žrtava". Prema rezultatima studije posebno je izražena diskriminacija manjina u Italiji i Grčkoj. U studiji je ispitano 23.500 pogođenih osoba u zemljama članicama. Samo 11 od 27 zemalja članica dostavilo je Europskoj uniji pouzdane podatke o diskriminaciji.
Najviše izloženi disrkiminaciji Romi i Afrikanci
Najteža diskriminacija provodi se prema oko 12 milijuna Roma, zatim prema tamnoputim afričkim doseljenicima. Među Romima koji uglavnom žive u novim članicama Unije gotovo svaki drugi Rom je prijavio slučaj diskriminacije. «"To pokazuje bez sumnje da se radi o zaista ekstremnoj diskriminaciji", izjavila je Jo Goodey, voditeljica odjela "sloboda i pravednost" europske agencije za temeljna prava. Četiri od deset Afrikanaca je izjavilo da su izloženi visokom stupnju diskriminacije.
55 posto svih ispitanih doseljenika i pripadnika manjina smatra da je u zemlji u kojoj žive daleko proširena diskriminacija na osnovi etničkog podrijetla. 37 posto navodi da je u proteklih godinu dana doživjelo osobnu diskriminaciju. 12 posto je čak bilo žrtva rastističkog nasilja, ali samo 20 posto pogođenih obratilo se za pomoć policiji. Kod Roma 92 posto pogođenih nije porijavilo diskriminaciju.
Diskriminacija i rasistički motovirana kaznena djela se ne prijavljuju
Morten Kjaerum, direktorica europske agencije za temeljna prava ističe kako "ispitivanje pokazuje da se velika većina djela diskriminacije ili rastistički motiviranih kaznenih djela uopće ne prijavljuju. Na tisuće kaznenih djela motiviranih rasizmom nisu prijavljena nadležnim organima. To znači da počinitelji ostaju nekažnjeni".
Prema saznanjima ove europske agencije posebno velika rezignacija vlada među migrantima i manjinama. 82 posto anketiranih koji su prema vlastitim navodima bili žrtve diskriminacije to nisu prijavili policiji. 64 posto diskriminiranih smatra da se u slučaju prijave ionako ništa ne bi promijenilo, a ni policija ne bi išta poduzela. Istodobno su izjavili da ne poznaju niti jednu jedinu organizaciju koja podupire, pomaže i savjetuje žrtve diskriminacije.
Vratiti povjerenje u mehanizme zaštite
Prema mišljenju Europske agencije za temeljna prava koja je ispitivanje povjerila Gallup-Institutu, ubuduće je od velike važnosti "izoštriti svijest za vlastita prava", kao i jačati "povjerenje u postojeće mehanizme zaštite". Pri tome žrtve diskriminacije i uznemiravanja moraju prijaviti incidente, a nihove tužbe "moraju se uzeti ozbiljno". Vlade zemalja članica moraju osigurati da će se primjenjivati antidiskriminacijski zakoni te da će manjine biti bolje informirane.
Autor: Alen Legović/dpa
Odg. ur.: M. Ljubičić