Mariupolj - talac rusko-ukrajinskog sukoba
5. prosinca 2018
S krova kotlovnice kuće u kojoj živi Dmitro Jeremenko se pruža pogled na luku, pristaništa koja zjape prazna, grad i čeličanu koja mnogima u gradu još uvijek osigurava posao. U daljini mi Dmitri pokazuje svjetionik koji označava kraj područja koje je pod kontrolom Kijeva. Iza svjetionika je zemlja koju pod kontrolom drže pro-ruski separatisti. I to 20-ak kilometara od središta Mariupolja.
No to nije one što mi Jeremenko, inače glavni inženjer u luci, želi pokazati. Njegova sva sreća i ponos su solarni paneli koji prekrivaju krov njegove kotlovnice. No u zraku je pitanje koje se nitko ne usuđuje postaviti: imaju li grad i luka Mariupolj uopće šanse za opstanak uz činjenicu da ulaz u Azovsko more na kojem leži grad kontrolira Rusija?
Odsječeni grad
Jer i prije nego li je Rusija zaustavila i zaplijenila tri ukrajinska ratna broda koji su se kretali prema Mariupolju, gradu i luci nije baš išlo blistavo. Sukob između središnjih vlasti u Kijevu i ruskih separatista je Mariupolj odvojio od ostatka zemlje. Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio most preko Kerčkog tjesnaca koji spaja anektirani Krim s Rusijom, veći brodovi kategorije Panamax, koji su činili 40 posto prometa u Mariupolju, fizički više ne mogu proći do ove ukrajinske luke. Osim toga Moskva je, kako se žali Kijev, povećala pritisak i kontrole na promet, kako civilni tako i vojni. Sigurnosne kontrole za plovila koja prolaze kroz Kerčki tjesnac nerijetko traju i po tjedan dana. Sve to skupa je za strane vlasnike brodova dovoljno da Mariupolj i Azovsko more zaobilaze u velikom luku. Od najnovije eskalacije prije nekoliko tjedana, niti jedan brod nije prošao ovim morskim putom.
„Mariupolj je Ukrajina!" - stoji na poderanom transparentu postavljenom na izgorjelu ruševinu bivše gradske vijećnice. Kako bi bili sigurni da će poruka stići do svih, ista poruka na ukrajinskom je ponovljena i na engleskom i grčkom. Ova posljednja je signal u smjeru još uvijek brojne grčke zajednice u ovom gradu. Zgrada vijećnice je izgorjela u svibnju 2014. za vrijeme dvomjesečne okupacije grada od strane ruskih separatista.
No i nakon povratka ukrajinskih snaga u Mariupolj, ubijanje je nastavljeno. Krajem siječnja 2015. preko 30 civila je poginulo u granatiranju grada. Analitičari su dugo očekivali ofenzivu ruskih separatista na strateški važan Mariupolj. No ona je izostala.
Umorni od svega
Otada je Mariupolj napustilo mnogo mladih i sposobnih, mnogi koji su ostali razmišljaju o odlasku. Oni koji su još uvijek u Mariupolju kao da više ne mare ni za što. Atmosfera ovdje je miljama udaljena od grozničave i nabijene atmosfere koja vlada u Kijevu. „Mene u međuvremenu nije briga ni za što. Užasno je. Ja sam već pet godina izbjeglica", kaže jedna starija žena koja je pobjegla iz Donjecka i koja bi radije da joj se ne objavljuje ime. Mlađe, koji su odrasli uz zvukove topništva, više ništa ne uzbuđuje. „Ovo što se sada događa nije nimalo neuobičajeno za nas", kaže jedan mladić.
Na palubi „Donbasa", glavnog polovila ukrajinske Azovske flote, napetost se osjeća na svakom koraku. Tri broda koja su zaplijenili Rusi su dio te flote. Većina ovdje na „Donbasu" dobro poznaje mornare koje je uhitila i sada u pritvoru drži Moskva. No njima isto tako ni neprijatelji s ruske strane nisu nepoznanica. Prije ruske aneksije Krima mnogi su bili u bazi na ovom poluotoku zajedno s ruskom crnomorskom flotom. Nakon aneksije, Moskva je mornarima dala opciju: možete ostati ovdje i priključiti se ruskoj mornarici ili otići u Mariupolj. Većina se odlučila za drugu opciju. U slučaju sukoba stoje nasuprot onima koji nose uniforme koje su i oni nekad nosili.
Časnik Maksim Nosenko objašnjava kako je odbacio svoj stari život na Krimu kako bi služio u Mariupolju. On odbacuje argument Rusije koja zatvaranje Azovskog mora argumentira navodnom prijetnjom ukrajinske azovske flote po ruska područja. „Ruska premoć ovdje je više nego očita. Ukrajinska i ruska flota se ne mogu uspoređivati", kaže Nosenko. Jedan pogled na vojnu luku Mariupolja potvrđuje tvrdnje ovog časnika. Osim 50 godina starog „Donbasa" ovdje je još samo nekoliko ukrajinskih patrolnih brodova. Nakon što je ruska vojska zaplijenila tri broda, flota trenutno broji manje od 10 plovila.