Marsovska groznica u Berlinu – nove karte Crvenog planeta

Mars je Europljanima tako zanimljiv zato što je on jako sličan našoj Zemlji i zato što je otkrivanje povijesti njegovog nastanka od pomoći u rasvjetljavanju povijesti našeg planeta. Mars je planet čija je os, kao i Zemljina, ukošena i zato ima izražena godišnja doba. Pitanje o postojanju vode i života na Marsu još uvijek nije jednoznačno negativno odgovoreno. Europska misija Mars-ekspres želi pronaći odgovore na ta pitanja, a u tom projektu jedan od najvažnijih preduvjeta je postojanje detaljnih karata Crvenog planeta. One se rade na Tehničkom sveučilištu u Berlinu.

Ima li na Marsu vode?

U Institutu za geodeziju i geoinformacijsku tehnologiju na berlinskom Tehničkom sveučilištu izložene su predivne reljefne karte Marsa. Na prvi pogled se čini kao da su snimljene u Sahari. Kartu je u omjeru 1:200 000 napravio inžinjer Stephan Gehrke, znanstveni suradnik u Institutu. On je ponosan na vrlo detaljiziranu kartu, iako ni on sam ne može objasniti sve fenomene koje se na njoj može vidjeti: «Ima li na Marsu vode? Tamo voda postoji u obliku leda, prehladno je za tekuću vodu, a i atmosfera nije prikladna za tekućine, jer bi voda odmah isparila.» Iako još od 60-ih godina prošlog stoljeća postoje snimke Marsa koje je napravila američka svemirska sonda Mariner, karte iz Berlina pokazuju do sada neviđene detalje, kaže Gehrke: «Za to je zaslužna trodimenzionalna, stereo kamera s visokom rezolucijom. Ona u svemir leti s europskom misijom «Marsexpress» i Mars «pokriva» s rezolucijom u kojoj svaki pixel predtsavlja 10 metara površine Marsa. Za sada je jedinstven koncept po kojem se za vrijeme preletanja Marsa prave trodimenzionalne snimke iz različitih kutova.»

Kako odgonetnuti «crvenu zagonetku»?

Kartografski materijal u međuvremenu oslikava veći dio Marsa sa njegovim pustinjama i zaleđenim polovima. Geoinformatičari sa berlinskog Tehničkog sveučilišta dio su velikog tima kojeg čine znanstvenici iz preko 10 zemalja. Zajedničkim naporima oni pokušavaju odgonetnuti «zagonetku» zvanu Crveni planet. Dva puta godišnje sastaje se nekoliko stotina stručnjaka čije je težište rada vezano uz istraživanje Marsa i onda razmjenjuju svoja iskustva. Profesor Jörg Albertz, voditelj Insituta za geodeziju i geoinformacijsku tehnologiju iz Berlina jedan je od njih: «To je cijela jedna zajednica ljudi koje zanima ta problematika, tu su i geolozi i geofizičari, ljudi koji se bave osobinama materijala, ali i oni koji proučavaju atmosferu na Marsu. Tamo se mogu promatrati čak i pravi pravcati vjetrovi. U tom smo smislu mi inžinjeri zaduženi za područje kartografije, područje koje doprinosi metodici istraživanja. Interpretaciju sadržaja mi prepuštamo stručnjacima.»

Kako izgledaju Marsovci?

Berlinski geoinformatičari svoj rad doživljavaju kao važan servisni doprinos zajedničkom velikom projektu. Crveni planet je oduvijek budio čovjekovu radoznalost. Prve imalo točnije znanstvene spoznaje otkrivene su upravo u Berlinu 1830., a 1875. talijanski astronom Schhiaperelli mislio je da je otkrio kanale na Marsu koji su djelo inteligentnih stanovnika tog planeta. Bujna mašta nebrojenih autora science-fictiona dosegla je kulminaciju a kontroverzno se diskutiralo o predodžbi kako izgleda prosječni Marsovac. 1910. sve je postalo jasno: kanali su bili samo optička varka. Aktualne i vrlo precizne snimke Marsa ne otkrivaju postojanje nikakvih kanala, ali se na njima vide bezbrojni krateri, dijelom u promjeru velikih i po 100 kilometara, kaže profesor Jörg Albertz iz Berlina: «Možda bi tu trebali reći i sljedeće: zbog atmosfere na Marsu meteori i druga tijela koja na njega padaju pogađaju površinu Marsa puno češće nego što je to slučaj sa Zemljom. Mala tijela koja iz svemira dospiju u atmosferu naše Zemlje tamo se zagrijavaju i u njezinoj atmosferi doslovce sagore.»

Još samo (?!) 20 godina...

Veliki znanstveni cilj za neka buduća vremena, možda za već 20-tak godina, je smirska misija i sletanje na Mars. Tijekom ovog ljeta biti će sastavljen pokusni tim europskih astronauta, koji će 500 dana isprobavati takvo jedno putovanje na Mars. Za sletanje na Crveni planet njima će bez sumnje biti potrebne detaljne topografske karte i digitalni modeli tla koji se izrađuju na Sveučilištu u Berlinu.

Karte Marsa možete razgledati na internetskoj stranici www.esa.int.