„Masovna politička histerija“ zbog revizije

Pravni tim Bosne i Hercegovine (BiH) podnio je Međunarodnom sudu u Den Haagu zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije glede genocida. Sud će sada provjeriti činjenice, nakon čega će i Srbija dobiti priliku za izjašnjavanje. 2007. godine je presuđeno da je Srbija odgovorna za kršenje Konvencije o genocidu time što nije učinila sve što je u njezinoj moći kako bi ga spriječila, ali je oslobođena direktne odgovornosti. Preživjele žrtve rata sada očekuju da će revizija pokazati ono što nije bilo moguće utvrditi u prvobitnom postupku.

„Žrtve očekuju da Međunarodni sud dokaže ono što svi mi u BiH znamo, da je Srbija upletena u genocid i agresiju na BiH", kaže za Deutsche Welle predsjednik zaklade „Istina, pravda, pomirenje" Sinan Alić. Govoreći o činjenicama koje potvrđuju uključenost Srbije u ratne događaje u BiH, Alić podsjeća na djelovanje ratnog zrakoplovstva tijekom rata te sudjelovanje jedinica Novosadskog, Valjevskog, Užičkog i drugih korpusa bivše JNA (Jugoslavenske narodne armije), kasnije Vojske Srbije i Crne Gore, u zločinima širom BiH, posebno u Podrinju.

Zašto je važna revizija?

„Svi znaju da je bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte u dogovoru s vlastima u Beogradu, Goranom Svilanovićem i Vojislavom Koštunicom, sakrila, odnosno stavila pod neku vrstu pravnog embarga, transkripte sjednica Vrhovnog vijeća obrane u kojima se prepoznaje i dokazuje sudjelovanje Srbije u agresiju i genocid u BiH. Poznati su i dokumenti o stotinama časnika koji su ratovali u BiH u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS), a na platnom su spisku Srbije. Na tom je spisku sve do 2001. godine bio i Ratko Mladić. Njega i druge časnike bivše VRS, od kojih su mnogi pravomoćno osuđeni za najteže ratne zločine, plaćala je Srbija. Prema dogovoru Carle del Ponte i srbijanskih vlasti ti papiri su sklonjeni i nisu bili dostupni pravnom timu BiH. Zašto je ova revizija važna? "Zato što izuzetno značajne činjenice zbog embarga nisu mogle biti predočene Međunarodnom sudu u prvobitnom postupku", kaže Sinan Alić.

Podnošenje zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije uzburkalo je duhove u regiji i, prema ocjenama srbijanskih analitičara, može unazaditi odnose između BiH i Srbije, posebno između Bošnjaka i Srba. Dopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov za BH radio 1 je rekao da događaje oko revizije treba promatrati i u kontekstu predstojećih izbora u Srbiji. „Aleksandru Vučiću i drugim kandidatima sada je stalo da pokažu kako vode računa o nacionalnim interesima u Srbiji, ali i srpskom narodu u susjednim državama", kaže Popov.

Od Srbije se očekuje da ostane faktor stabilnosti

Politički analitičar iz Beograda Zoran Dragišić vjeruje da će, ukoliko dođe do revizije presude, Srbija poduzeti sve diplomatske i pravne mjere. „Važno je da Srbija na adekvatan način odgovori na ove procese, ali je važno sačuvati i regionalnu stabilnost. Prije svega, treba spriječiti da dođe do pogoršanja odnosa između Srba i Bošnjaka u BiH, a potom moramo biti svjesni da određen broj Bošnjaka živi i u Srbiji i da se ovi procesi ne bi trebali negativno reflektirati na unutarnje srbijanske prilike. Što se tiče BiH, bojim se da odnosi u ovoj zemlji ne idu u dobrom smjeru i da će određene mjere međunarodne zajednice biti neophodne", kaže Dragišić.

Reagirala je i međunarodna zajednica – umjerenim priopćenjem. U Sarajevu je u četvrtak (23.2.) zasjedao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira. Izražena je „zabrinutost zbog ozbiljne političke situacije do koje je došlo kao rezultat inicijative da se podnese zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde". Zabrinuti za funkcioniranje zajedničkih organa vlasti u BiH, veleposlanici Upravnog obora Vijeća za provedbu mira pozvali su političke čelnike da se suzdrže od „jednostranih poteza". Rusija ovoga puta nije imala „izdvojeno mišljenje", ali zato jest Turska, koja se nije pridružila ovom paragrafu.

Rusija suglasna s paragrafom u kojem se spominje genocid

Korisnici društvenih mreža primijetili su i da se Rusija nije usprotivila paragrafu u kojem se spominje genocid. „Veleposlanici Upravnog odbora svjesni su patnji koje su uzrokovali genocid i drugi zločini, kao i prava žrtava i preživjelih, te su ponovo istakli potrebu da se ulože dalji napori u smjeru pomirenja i dobrih odnosa u zemlji i regiji. Tolerancija, prihvaćanje drugih i mirni suživot su apsolutni imperativi civilizacija zasnovanih na pravima i slobodama, demokraciji i ravnopravnosti", navodi se u priopćenju Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

Odgovarajući na optužbe da inicijativom za podnošenje zahtjeva za reviziju presude „izaziva krizu", bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je odgovorio: „Ne izazivam krizu, nego to čine oni koji su počinili agresiju, genocid i veličaju ratne zločince." Izetbegović, a potom i hrvatski član državnog Predsjedništva Dragan Čović, napustili su u četvrtak (23.2.) izvanrednu sjednicu Predsjedništva ne izjašnjavajući se o prijedlogu predsjedavajućeg Mladena Ivanića da se ponovo razgovara o reviziji.

Hoće li srpski političari iz RS-a poslušati Čedomira Jovanovića?

Politički analitičar iz Tuzle Enes Osmančević primijetio je da su u „masovnoj političkoj histeriji" u vezi s revizijom više zabrinuti političari iz RS-a nego iz Srbije. I čelnik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović posumnjao je da se u zaštiti srbijanskih nacionalnih interesa ovoga puta pomalo pretjeruje. „Postalo je jasno da je BiH u ozbiljnoj krizi i da se sada samo traže povodi za međusobne obračune. Ako srpski čelnici u BiH misle da brane Srbiju kao što su to već radili, molim ih da to više ne rade. Najveća pomoć nam je mir u BiH", ističe Jovanović.

Mladen Ivanić, koji je nakon neuspješne izvanredne sjednice Predsjedništva BiH gostovao u programu BHRT-a, optužio je Bakira Izetbegovića da svojim postupcima, među kojima i napuštanjem sjednice, ugrožava rad zajedničkih institucija vlasti. Nagovijestio je i konkretno djelovanje srpskih predstavnika u zajedničkim bosanskohercegovačkim institucijama. Kako će se srpski predstavnici ponašati u zajedničkim organima vlasti, za sada je nepoznanica. To bi trebalo biti dogovoreno u ponedjeljak (27.2.) na posebnoj sjednici Narodne Skupštine RS-a.