Merkel: „Potrebna nam je europska vojska“

Kancelarka je, pozdravivši nazočne, najprije rekla da je ideja o europskom ujedinjenju nekada nekima djelovala kao previše odvažna. No, kamen-temeljac Europske unije je ipak postavljen i sada „vi zastupate više od 500 milijuna građana što je gotovo sedam posto svjetskog stanovništva. To pokazuje raznovrsnost u Europi. Velika snaga nas Europljana je u tome što se, i pored te raznovrsnosti, uvijek rukovodimo voljom za postizanje dogovora i kompromisa, i to je dosad uvijek uspijevalo na dobro zajednice."

Merkel je dodala da se u posljednjih 11 godina svijet promijenio i da je „europska duša" morala dosta trpjeti: globalni politički i ekonomski izazovi su se razvijali sve brže, izbila je dužnička kriza, „a ni terorizam nas nije poštedio; ratovi se vode samo na nekoliko sati leta od nas, migracijski pokreti nas pogađaju i digitalni napredak brzim tempom mijenja naš život." Na kraju, i „s Velikom Britanijom prvi put jedna zemlja napušta EU", dodala je kancelarka, zahvalivši pregovaraču EU-a za Brexit Michelu Barnieru na trudu koji ulaže.

„Solidarnost je univerzalna vrijednost"

„Zašto ovo pričam?" – nastavila je kancelarka, uz napomenu da je sve manje uspješan onaj tko na globalnoj pozornici sam provodi svoje interese. „Zato je važno da mi Europljani budemo zajedno", objasnivši da to zajedništvo treba shvatiti kao „poštovanje drugog i njegovih interesa". „Tolerancija je duša Europe, i interese i potrebe drugih moramo shvatiti kao vlastite interese. To nas vodi u jezgro europske solidarnosti koja se temelji na toleranciji." „Solidarnost je univerzalna vrijednost", rekla je dalje Merkel, uz napomenu da je ona „pretpostavka svakog funkcionalnog društva", od obitelji preko sportskog kluba pa sve do EU-a.

Nakon toga je „solidarnost" postala najfrekventnija riječ u kancelarkinom govoru. „Solidarnost je nepromjenljiv dio europskih ugovora i centralni dio našeg kanona vrijednosti i europske DNK."

Solidarnost, nastavila je Angela Merkel, uvijek ide zajedno s odgovornošću za zajednicu svih; onaj tko ugrožava načela pravne države u svojoj zemlji, ugrožava i načela pravne države „svih nas u Europi". „Europa može funkcionirati kao zajednica prava samo ako pravo važi podjednako za sve."

Pojedine države-članice i time i građani EU-a u teški vremenima nisu sami. Ali i individualne nacionalne odluke uvijek imaju odraza na čitavu zajednicu, istaknula je njemačka političarka. „Onaj tko sam rješava probleme novim dugovima, dovodi u pitanje stabilnost eurozone." Jer, kako je rekla, zajednička valuta može funkcionirati samo ako svatko u okviru postojećeg sustava odgovorno pristupi svojim obvezama. I ponovo: „Solidarnost je prevladavanje nacionalnih egoizama." Tu je kancelarka samokritički primijetila da se ni „Njemačka tu nije uvijek držala primjerno", jer je, kako je dodala, 2015. godine Njemačkoj trebalo previše vremena da pitanje izbjeglica postavi kao ono koje se tiče svih zemalja-članica EU-a, jer se radi o „zajedničkom europskom zadatku".

Europska vojska kao dopuna NATO-u

Varirajući dalje pojam solidarnosti, Merkel je rekla da ona znači i djelovanje u vlastitim interesima i da to nije u suprotnosti s interesima svih članova zajednice.

Da bi pojasnila svoje teze, kancelarka se poslužila s tri primjera iz kojih se, kako smatra, vide prednosti EU-a kao zajednice. Prvo: područje koje to pokazuje je vanjska i sigurnosna politika – tu „mi Europljani bolje branimo svoje interese kada istupamo zajedno", a „vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge su prošla. Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u svoje ruke" (na ovom mjestu su se pored aplauza čuli i glasni uzvici negodovanja). Tu se Angela Merkel založila za formiranje „zajedničke europske vojske" koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad neće biti rata". Ta vojska, prema njenim riječima, ne bi bila protiv NATO-a, već dopuna NATO-u (tu je uslijedio pljesak, ali istovremeno i vrlo glasni uzvici negodovanja na koje je govornica odgovorila: „Ne dam se ja iritirati, i ja dolazim iz parlamenta.") Potom je rekla da se zalaže za zajednički europski razvoj oružanih sustava, kao i za zajedničku politiku na planu izvoza oružja.

Drugo područje je uspješna privreda. „Ona je temelj naše snage – ako nismo ekonomski jaki, nećemo biti ni politički utjecajni." Tu je kancelarka pohvalila investicijski program predsjednika Europske komisije Junckera, 500 milijardi eura do 2020. godine, s dosada investiranih 340 milijardi, naglasivši da joj je vrlo važno da „imamo stabilnu monetarnu uniju." Europska unija radi i na stvaranju unije banaka, sustav odgovornosti i kontrole će biti prevencija i za nacionalne bankarske sustave.

U pitanja gospodarstva spadaju i inovacije. „Moramo prihvatiti da danas velike inovacije ne dolaze više samo iz Europe, već i iz Azije i SAD-a. Pitanje je kako ćemo sada u budućnost mi na kontinentu na kojem je izmišljen automobil." Prema riječima kancelarke, instrumenti za inovacije postoje, mogućnosti za istraživanja također, bilo da se radi o kvantnim računalima ili vještačkoj inteligenciji.

„Ne smijemo prokockati europsku šansu"

Treće područje koje pokazuje značaj zajedništva EU-a je „izbjeglištvo i migracija". „U tom pitanju Europa nije tako jedinstvena kao što bih ja željela." Napredak je po mišljenju govornice postignut, a „potrebna nam je europska zaštita granica". Merkel je priznala da je „bilo lakomisleno napraviti Schengen a tek poslije toga razmišljati o formiranju registra iz kojeg se može vidjeti tko nam je došao a tko je otišao". Na planu izbjeglištva ona je ponovila svoj stav da se države-članice EU-a moraju odreći nekih nacionalnih nadležnosti.

„Europa ne mora biti svuda", bile su riječi kojima je Angela Markel završila svoje izlaganje: „Nije svaki problem u Europi problem za Europu". Ali, solidarnost je najvažnija, smatra kancelarka: „Ne smijemo prokockati europsku šansu. To smo dužni prošlim i budućim generacijama."