Merkel spriječila vojni sukob između Turske i Grčke

U utorak navečer došlo je do spora Grčke i Turske u Sredozemnom moru oko malog otoka Kastelorizo u neposrednoj blizini turske obale,  koji je za malo prerastao u oružani sukob. Telefonski poziv Angele Merkel spriječio je rat – „doslovno u posljednjoj minuti", piše njemački tabloid Bild.

Bild dalje navodi kako su razlog sukoba probna bušenja u potrazi za naftom i plinom, koje Turska provodi u neposrednoj blizini grčkih otoka i to u zoni koju Grčka smatra svojom „isključivom ekonomskom zonom" (Exclusiv economic zone - EEZ). Riječ je o "morskom području 200 nautičkih milja oko ovog otoka".

Njemački najtiražniji dnevni list saznaje i da je „zbog toga u utorak predveče 18 turskih ratnih brodova bilo na putu ka otoku." Bild navodi i da je Grčka svoju vojsku stavila u stanje pune borbene pripravnosti. „Ali, onda se uključila njemačka kancelarka Angela Merkel. Prvo je telefonirala s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a potom i s grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom. Rezultat: Turska je povukla svojih 16 ratnih brodova, ali je dva ipak ostavila u blizini otoka. No to je ipak izazvalo "olakšanje na obje strane Egejskog mora!" - naglašava Bild.

Berlinski list Tagesspiegel, međutim, piše da je „malo vjerojatno da će doći do zaokreta u sporu oko prirodnih resursa". List objašnjava: „Obje strane smatraju da su u pravu. Pri tom se pozivaju na različite konvencije i odredbe u okviru pomorskog prava. Dvije države bi morale uvidjeti da je nužna jasna presuda treće nezavisne strane. Trebale bi se hitno obratiti Međunarodnom sudu ili Međunarodnom arbitražnom sudu. Merkel, EU i NATO bi morali svoje članice i partnere Tursku i Grčku uvjeriti u to. U suprotnom prijeti vojni sukob", koji je sada samo odložen, strahuje komentator dnevnika Tagesspiegel.

I ugledni Frankfurter Allemagne Zeitung komentira spor između Grčke i Turske u istočnom dijelu Sredozemnog mora i također naglašava da je „Angeli Merkel u posljednjem trenutku pošlo za rukom da Atenu i Ankaru skrenuti s kursa vojnog sukoba". „Ali, koliko trajno će to biti je kod Erdogana jednako nejasno kao i kod Putina. No, sa sigurnošću se može pretpostaviti da ruski predsjednik sa zanimanjem prati trajni sukob na južnom krilu NATO-a koji svako malo dođe do usijanja", piše frankfurtski dnevnik.

O sporu u istočnom Sredozemlju piše komentator lista Südwest Presse: „Europa se i u eksplozivnom libijskom konfliktu, tako reći na kućnom pragu, uključila tek kad nije imala što reći. Ako joj se pak isto ponovi u njenom dvorištu, onda može zaboraviti na svoja prava o suverenitetu. Krajnje je vrijeme za angažiranu diplomaciju", zaključuje Südwest Presse iz Ulma.

Priredio Svetozar Savić