Međunarodna uprava u BiH (ne)prijeporna

Da su se bosanskohercegovački političari očigledno trgnuli, da na prvi pogled istinski razmatraju budućnost zemlje te da nakon odlaska visokog predstavnika svjetske zajednice Miroslava Lajčaka na novu dužnost raspravljaju o smislu i nužnosti (daljnje) međunarodne uprave, događaji su koji nailaze na jedinstveno odobravanje i podršku zastupnika u Bundestagu. No, njemački parlamentarci vrlo različito gledaju na potrebu očuvanja mandata i buduće ovlasti OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika) u Bosni i Hercegovini. Dok jedni u njemu vide blagoslov za "klinički mrtvu" državu, drugi ga smatraju prokletstvom za izlazak BiH iz postdejtonske ukočenosti.

"Diktatura i gaženje demokracije"

Rainer Stinner je bespoštedan u ocjeni mandata međunarodnog upravitelja u BiH. "Gaženjem demokracije" i "diktaturom" liberalni zastupnik i vođa parlamentarne skupine za BiH u Bundestagu naziva metode i ovlasti visokog predstavnika svjetske zajednice. Njegova stranka od njemačke vlade i službeno zahtijeva da se založi za raspuštanje OHR-a. "Ne mogu više čuti argument, koji se povlači iz godine u godinu, da političari u BiH navodno još nisu dorasli zadaćama. Oni jednostavno moraju preuzeti odgovornost za svoju zemlju, a na narodu leži odgovornost za odabir pravih političara." Stinner ne strahuje da će bez moći i utjecaja OHR-a zemlja potonuti u politički kaos, a Europskoj uniji poručuje: "Intervenirati samo ako bi izbili nemiri, dakle u slučaju krajnje nužde, ali ne trajno podvrgavati zemlju međunarodnoj upravi. To nije u duhu vremena, to nam ne treba i mora biti ukinuto."

Bojazan od pada u političku agoniju

Dijametralno suprotno razmišlja Marieluise Beck iz stranke Zelenih. Ona zagovara nastavak rada OHR-a, dok god se BiH ne preobrazi u suvremenu državu s odgovarajućim Ustavom: "Bojim se da će inače ta tvorevina, za koju je Zapad kao kum Dejtonskog sporazuma suodgovoran, zapasti u političku agoniju. Ona bi bila pogubna ne samo zbog odraza na ljude, koji pod njom pate već i sada, nego i zato što bi za BiH to značilo kraj europske perspektive." Za političko vodstvo u BiH Beck nema riječi pohvale, EU optužuje za manjak potpore OHR-u, a sve nade polaže u budući angažman Sjedinjenih Država: "Odlučujuće pitanje je hoće li nova američka administracija na čelu s predsjednikom Obamom, za razliku od Bushove, pokazati zanimanje za BiH, što od svega srca priželjkujem. Jer tada bi novi visoki međunarodni predstavnik, tko god to postao, bio politički osnažen."

Nužno stvaranje nove političke elite

Josip Juratović, socijaldemokratski zastupnik hrvatskog porijekla, još uvijek nema osjećaj da se dovoljno intenzivno radi na Ustavu BiH kao pretpostavci zatvaranja OHR-a. "Ja mislim da mi moramo preći u drugu fazu, a to je da sami pokušamo kreirati politiku s ljudima iz drugog ili trećeg reda, možda stvarati i novu političku elitu." Juratović ne vjeruje da vladajući u BiH imaju interesa, mudrosti i političke hrabrosti za udaranje temelja višenacionalnoj, demokratskoj, prosperitetnoj i europskoj budućnosti zemlje te zaključuje: "Sve dok nema Ustava i Ustavnog suda, dok god imamo zakržljali parlament, neće biti ni demokracije. Ja osobno ne vjerujem da je BiH demokratska zemlja."