Migranti - uspješni poduzetnici u Njemačkoj

Jedna studija izrađena po nalogu Zaklade Friedricha Eberta (FES) je pokazala da tvrte koje su osnovali stranci nisu nastale tek iz nužde. Ekonomska korist od poduzeća migranata rastu. Oko tri četvrtine milijuna samostalnih poduzetnika stranog porijekla u Njemačkoj stvara veliki broj radnih mjesta, po procjenama studije, oko 2,2 milijuna.

"Poduzeća koja su utemeljili migranti se većim dijelom potcjenjuju", rezimira René Leicht sa Sveučilišta u Mannheimu. On je koautor studije i u više navrata je anketirao nekoliko tisuća poduzetnika koji potječu iz raznih zemalja.

Broj migranata koji su se poslovno osamostalili u Njemačkoj od 1990-ih se skoro utrostručio. Svaki šesti poduzetnik u Njemačkoj je u međuvremenu stranog porijekla - većinom iz Poljske i Turske. "Kada ne bi postojala preduzeća koja su osnovali migranti, u nekim mjestima bi bilo problema s opskrbom", navodi se i u jednom izvještaju njemačko Ministarstva gospodarstva.

Veća obrazovanost

Migranti, međutim, ne otvaraju samo kioske i supermarkete. Oni su sve obrazovaniji i stoga ih je sve manje u sektoru "jednostavnih usluga." Svaki četvrti poduzetnik stranog porijekla u svom obrtu pružajući "stručne i moderne usluge". Inženjeri, arhitekti, prevoditelji, kulturni radnici, ali i osobe koje rade u medijima igraju važnu ulogu, kaže Leicht . Područja kao što su "gastronomija i trgovina" predstavljaju još samo trećinu od ukupnog poduzetništva migranata, navodi se u studiji.

Leicht kaže da je jedan od razloga za to činjenica da na tržištu raznovrsnost ponude sve više dobija na značaju. Skoro da više nema "rezerviranih" područja: pizzerije tako sve više otvaraju istočni Europljani, konkurencija prodavaonica u kojima se prodaju kebabi je ogromna. Stoga je sve važnije specifično "etničko znanje", kao što je na primjer poznavanje jezika ili praktično iskustvo na domaćim tržištima, što mnoge dovodi na neobične poslovne ideje, navodi Njemačka banka za obnovu i razvoj (KFW)u jednom izvještaju iz kolovoza.

Problemi s novcem

Postoje međutim i problemi. Broj migranata koji imaju problema s financiranjem svojih poslovnih ideja se, prema rezultatima gore navedene studije, 2013. u odnosu na godinu prije toga smanjio za 25 posto. Ali migranti, ako se uzme njemački prosjek, imaju češće financijske poteškoće. I postotak onih koji odustanu od započetog biznisa je među migrantima veći - 39 posto (u odnosu na prosjek koji se kreće oko 30 posto). Razlog je često i taj da u međuvremenu dobiju atraktivniju ponudu za posao.

U studiji se navodi da je čimbenik koji utječe na odustajanje od započetog biznisa i taj što ga migranti započinju još kao vrlo mladi i često nezaposleni.

Studija FES-a proturječi još jednom klišeju, naime, da tvrtke migranata preživljavaju samo zahvaljujući spremnosti na samoiskorištavanje i neplaćeni rad koji obavljaju članovi obitelji. "To nije tipično za migrante. Isto tako se ponašaju i domaća poduzeća koja posluju u branšama u kojima je jaka konkurencija," navodi se u studiji.