Ministri EU-a traže od Slovenije deblokadu hrvatskih pregovora

Nakon što je u petak (24.4.) otkazana Međuvladina konferencija o pristupanju, i to već drugi mjesec za redom, ipak ima razloga da se prijepor oko granice između Hrvatske i Slovenije može riješiti u najskorije vrijeme, a time i deblokiralo 12 hrvatskih poglavlja. Stoga će biti zanimljivo kako će ministri odraditi točku dnevnog reda posvećenu Hrvatskoj. Ministri vanjskih poslova namjeravaju ukloniti prijepor oko Hrvatske, pa će šefovi 26 zemalja članica pozvati Sloveniju da odustane od svoje blokade, izjavili su diplomati proteklog vikenda u Bruxellesu.

Peti sastanak SSP-a EU Hrvatska

Nakon sastanka ministara održat će se i peti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Hrvatske. Radi se o zajedničkom tijelu koje ima zadatak pratiti provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Tijelo se sastaje jednom godišnje, a hrvatsko izaslanstvo predvodit će ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

U pripremnom dokumentu Hrvatska je dobila pohvale za velike napore koje je poduzela tijekom prošle i ove godine. Zajedničko tijelo daje dobru ocjenu i priznaje sveukupni dobar napredak Hrvatske. Među ostalim se ističe da su pregovori ušli u odlučujuću fazu te da Hrvatska mora ubrzati provedbu reformi. Prije svega se traži veliki napredak na ključnim područjima kao što su pravosuđe, zatim u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, zaštiti i poštivanju manjinskih prava, procesuiranju ratnih zločina, povratku izbjeglica te u ekonomskim reformama.

Pravosuđe ima najviše kritika

Premda Unija ističe da se reforme u pravosuđu nastavljaju ipak ukazuje na velik broj ostalih izazova na tom području, prije svega velik broj neriješenih sudskih predmeta i dugo trajanje postupaka. Zabilježen je napredak u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, no ističe se da je korupcija i dalje ostala vrlo proširena pojava. Europska unija ukazuje na potrebu da se u Hrvatskoj osigura dobro upravljanje i transparentnost u javnoj upravi kao i poduzimanje mjera protiv političke neodgovornosti.

Unija zahtijeva znatno veće napore u aktivnom sprječavanju, odvraćanju i djelotvornom procesuiranju korupcije, prije svega na visokoj razini. Traži se osnivanje specijalnog odjela za borbu protiv korupcije unutar odgovarajućih službi. Europska unija ne zaboravlja niti važnost da Hrvatska u potpunosti nastavi suradnju s Haaškim sudom te da bez odgađanja riješi preostala pitanja pristupa dokumentima. Isto tako od Zagreba se traži da zajamči nepristrana suđenja za ratne zločine, nepristranost u istragama i suđenjima te poboljša zaštitu svjedoka.

Odlučne reforme i na ekonomskom polju

Premda u Hrvatskoj postoji funkcionalno tržišno gospodarstvo što Europska unija posebno ističe, Bruxelles ukazuje i na potrebu da Hrvatska provede odlučno svoj reformski program i na tom polju kako bi smanjila svoje slabosti i kako bi se mogla u srednjoročnom razdoblju nositi s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Europske unije.

I na kraju Bruxelles poziva Zagreb da pod hitno restrukturira brodogradnju, a što se tiče diskriminacijske trošarine za duhanske proizvode Unija je pozdravila odluku hrvatske Vlade da se ona od 1.lipnja ove godine ukloni.

Ostale teme Vijeća ministara EU-a

Ministri će raspravljati o stanju na Bliskom istoku nakon promjene Vlade u Izraelu, a razgovarat će i o nuklearnom prijeporu s Iranom. Iz diplomatskih izvora se doznaje kako će se nastaviti sa sankcijama protiv Burme. Nadalje na dnevnom redu je stanje na sjeveru Šri Lanke gdje se u bijegu nalazi na desetke tisuća civila. Na programu su i pripreme za sastanak na vrhu o istočnom partnerstvu koji se 7.svibnja održava u Pragu. Oko Irana ministri će razmotriti prijedlog američkog predsjednika Obame da se ponovno pokrenu pregovori s Iranom. Dosadašnji napori pet stalnih predstavnika Vijeća sigurnosti UN-a i Njemačke stalno su nailazili na odbijanje Teherana da zaustavi program obogaćivanja urana. U Europskoj uniji sada se razmatra mogućnost statusa vođenja predpregovora koji bi imao manje stroge uvjete.

Što se tiče istočnog partnerstva ministri će glasovati o zajedničkom priopćenju. Partnerstvo predviđa usku suradnju Europske unije s bivšim sovjetskim republikama Armenijom, Azerbejdžanom, Gruzijom, Molovom, Bjelorusijom i Ukrajinom. Među ostalim predviđena je zona slobodne trgovine i obostrane dalekosežne olakšice pri putovanju.

Autor: Alen Legović, Luksemburg

Odg. ur.: M. Ljubičić