Misija u Afganistanu - uspjeh ili poraz?

Misija Međunarodih jedinica za sigurnosnu potporu u Afganistanu ili ISAF-a (od International Security Assistance Force na engleskom) okončat će se nakon 13 godina. Međunarodne jedinice već mjesecima prazne i uklanjaju svoje baze po cijeloj zemlji. Većina vojnika već se nalazi u svojim rodnim zemljama, a s njima je prebačen i najveći dio opreme.

Sve je počelo s napadima 11. rujna: Nekoliko tjedana nakon te terorističke akcije, Sjedinjene Američke Države poslale su jedinice u Afganistan. Nakon što je svrgnut talibanski režim koji je tijesno surađivao s organizatorom napada, Osamom Bin Ladenom, započela je misija ISAF-a u Kabulu u prosincu 2001. Zatim je područje djelovanja prošireno na cijelu zemlju. Na vrhuncu misije je na teritoriju Afganistana bilo preko 130.000 vojnika iz oko 50 zemalja.

Na kraju 2014. završava se najduža misija u povijesti NATO saveza, koju je obilježilo i najviše gubitaka. Istovremeno pitanje o njezinom uspjehu ostaje otvoreno.

Na početku visoka očekivanja, na kraju oprezni optimizam

Misija koja je pokrenuta uz odobrenje Ujedinjenih naroda imala je ambiciozne ciljeve: trebalo je da se pobrine za stabilnost, da podrži obnovu Afganistana i da postupno demokratizira zemlju. Pored toga, zadatak vojnika bio je spriječiti da Afganistan ponovo postane skrovište za međunarodne teroriste.

"Postigli smo ono što smo željeli", izjavio je pred jedinicama glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg uoči zakazanog povlačenja. I dalje ima izazova, ali: "Naše nacije su sigurnije i Afganistan je jači", tvrdi ovaj Norvežanin.

O pobjedi, međutim, predstavnici sjevernoatlanskog saveza odavno ne govore. Ipak, ima povoda za oprezni optimizam: vođe Al-Qaide i kampovi za obuku nestali su iz Afganistana. Glavi vođa ove terorističke mreže, Osama bin Laden, ubijen je u svibnju 2011. u Pakistanu. Održavanje ovogodišnjih predsjedničkih izbora također se računa kao uspjeh - smjena vlasti je izvršena demokratskim sredstvima i bez većeg nasilja. Isto tako ima napretka u izgradnji državnih institucija, infrastrukturi, sustavu obrazovanja, zdravstvu i gospodarstvu.

Stvorene su i nove sigurnosne snage od ukupno 350.000 policajaca i vojnika. Oni su od stranih jedinica postupno preuzeli odgovornost za sigurnost zemlje. Talibani i drugi pobunjenici su pretrpjeli ozbiljne gubitke, posebno nakon povećanja broja stranih vojnika 2009. godine.

Ali ne i odlučujući vojni poraz. "Zemlja nije sigurna", konstatirao je bivši predsjednik Afganistana Hamid Karzai još u listopadu 2013. I dok se međunarodne snage spremaju povući glavninu svojih vojnika, skoro svakoga dana pojavljuju stižu novi izvještaji o napadima na vojsku i policiju.

"Rat još uvijek nije gotov"

"Misija ISAF-a nije riješila glavni problem u Afganistanu", kaže Thomas Ruttig, jedan od čelnih ljudi Afganistanske mreže analitičara s uredima u Kabulu i Berlinu. "Rat još uvijek nije gotov. Talibani nisu uništeni, pobunjenici su se raširili po cijeloj zemlji i razina nasilja u Afganistanu je od 2010. viša nego prethodnih godina."

Tijekom misije u Afganistanu živote je izgubilo preko 3.400 stranih vojnika, od toga 55 Nijemaca. Broj ubijenih pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti stalno raste otkako su tamošnja vojska i policija preuzele odgovornost za sigurnosnu situaciju u zemlji. Samo od početka ove godine do sredine studenog ubijeno je oko 6.000 vojnika i policajaca.

Tome valja dodati i visok broj civilnih žrtava: deseci tisuća muškaraca, žena i djece poginuli su ili su bili ranjeni u borbama između vojnika i pobunjenika. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, od prvog siječnja do kraja studenog 2014. ubijeno je 3.188 civila a ranjeno 6.429. Za tri četvrtine žrtava su odgovorni talibani ili druge pobunjeničke grupe.

Dio krivice za veliki broj civilnih žrtava snosi i zapadna strategija za obnovu zemlje, koja se oslanja na regionalne timove za izgradnju. Jedinice zapadnih zemalja u okviru takvih timova imaju zadatak pokazati vojnu nazočnosti u afganistanskim pokrajinama, dok istovremeno podržavaju lokalnu upravu. Na primjer, vojnici bi trebali graditi bunare ili ulice i istovremeno se brinuti za sigurnost. "Ovo miješanje civilnih i vojnih zadataka je također razlog za neuspjeh ISAF-a", kaže Ruttig i dodaje: "Talibani su zbog nedovoljnog razlikovanja te dvije oblasti pronalazili izgovor da napadnu civile."

Nejasna budućnost

Što će se dogoditi nakon što većina međunarodnih jedinica napusti zemlju? Organizacija Transparency International ocjenjuje da se Afganistan ubraja u najkorumpiranije države svijeta, a po procjenama američke organizacije Zaklada za mir, ta zemlja je na sedmom mjestu na ovogodišnjoj listi propalih, odnosno neefikasnih država.

Pored toga, Afganistan je i najveći proizvođač opijuma na svijetu. U nedavnoj analizi njemačke obavještajne službe BND, stručnjaci upozoravaju da će proizvodnja droge imati dramatične posljedice za sigurnost i ekonomiju Afganistana. "Kroz tako stvorena sredstva financiraju se mreže za potporu i razne oružane grupacije, posebno talibani, a korupcija u zemlji izrazito jača", stoji u analizi BND-a.

Ostaje "Odlučna podrška"

Ostaje da se vidi hoće li talibani uspjeti vratiti kontrolu nad pojedinim dijelovima zemlje nakon odlaska međunarodnih jedinica. Mnoge strane promatrače brine trenutna situacija u Iraku koji je zahvatio kaos nakon povlačenja međunarodnih jedinica.

Doduše, nakon ISAF-a uslijedit će misija "Odlučna podrška", i međunarodna zajednica se nada da će na taj način sačuvati napredak postignut u Afganistanu. Na terenu će ostati 12.000 stranih vojnika kao savjetnici i instruktori za afganistanske snage sigurnosti, među njima 850 Nijemaca i 9.000 Amerikanaca.

General-potpukovnik Joseph Anderson za list New York Times kaže da nije ni optimističan niti pesimističan što se bliske budućnosti tiče. "Činjenica je da ćemo biti nazočni na manje lokacija i s manje osoblja. I to je očigledno razlog za zabrinutost."