1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mladi Nijemci ne žele automobil

Ines Eisele
24. ožujka 2017

U Njemačkoj sve manje mladih ima automobil. Oni novac radije troše na najnovije mobitele ili putovanja. Zašto automobil gubi na važnosti?

https://p.dw.com/p/2Zs9S
Deutschland Autotypen - Opel Manta
Foto: picture-alliance/Leonie Albig-Treffers

Za Christiana Eichlera je bicikl najvažnije i jedino prijevozno sredstvo. „Nisam položio vozački ispit jer jednostavno nisam imao razloga za to. Uvijek sam živio u velikim gradovima u kojim nisam trebao automobil." Ako ovaj 28-godišnjak mora nešto transportirati, onda nazove prijatelje i do sada je to uvijek funkcioniralo.

Prema aktualnim podacima Instituta za demoskopiju Allensbah (IfD), Eichler, koji nema vozačku dozvolu i automobil, sasvim je u trendu. U Njemačkoj sve manje mladih sjeda za volan. 2005. godine je 73 posto osoba starosne dobi između 25 i 29 godina vozilo automobil, a 2016. godine samo 60 posto.

Život u gradu i na selu – dva različita svijeta

Michael Sommer, šef projektnog odjela instituta u Allensbachu, stvari malo relativizira:„To da automobil postaje sve manje važan, odnosi se na mišljenje mladih u gradovima. Za one koji žive na selu njegov značaj ostaje nepromijenjen." Zbog javnog prijevoza i bicikla, ali i zbog manjka parkirališta, gužvi i visokih troškova održavanja automobili u gradovima više nisu tako atraktivni. Ukoliko je u gradu i potreban automobil, onda postoji velika ponuda rent-a-cara ili carsharing, odnosno zajedničko korištenje automobila s drugim osobama.

Messe Eurobike 2015
Za mnoge bicikl nije samo potreba, nego i statusni simbol, kao što je to nekada bio automobilFoto: picture-alliance/dpa/F. Kästle

U seoskim područjima bez automobila se ne može, osim ako do trgovine udaljene 15 kilometara svaki put želite voziti bicikl. Ili ako svoj život prilagodite voznom redu gradskih autobusa koji u selo dolaze tri puta dnevno.

Fascinacija automobilom je prošlost

Toliko o praktičnom korištenju automobila. Ali što je s društvenim značajem -automobilom kao statusnim simbolom? Ekonomski sociolog Holger Rust je u svom istraživanju više puta pažnju posvetio odnosu mladih prema automobilu: „U godinama koje su bile obilježene gospodarskim rastom je individualna motorizacija bila nešto poput neispunjenog obećanja poslijeratne demokracije. Poslovni i osobni uspjeh se pokazivao u izboru automobila. Desetljećima je automobil polako gubio svoje značenje statusnog simbola."

Rust kaže da je 50-tih godina svaka mlada osoba znala sve o automobilima: znali su koje je marke, godine proizvodnje ili koliko ima konjskih snaga. Od takve fasciniranosti smo 2016. godine dosta udaljeni. Ako se pogledaju podaci IfD-a, onda je sociolog Rust u pravu: „Dok se 2000. godine 44 posto osoba između 18 i 29 godina zanimalo za automobile, 2016. godine je taj broj iznosio svega 31 posto."

Nema sigurnih primanja i drugi prioriteti

Rust kaže da su promijenjene financijske mogućnosti mladih generacija dijelom odgovorne za njihovu nezainteresiranost za automobile. „Mladi se danas relativno kasno zapošljavaju. A kada se i zaposle, to je često na određeno vrijeme", napominje Rust. Osim toga, danas postoji dosta drugih stvari koje se mogu smatrati statusnim simbolom. Mladi danas pripadanje određenom krugu više izražavaju time koji mobilni telefon posjeduju, voze li određenu marku bicikla ili kako su uredili svoj stan, kaže Rust.

Deutschland Kinder im Auto freuen sich auf die Ferienreise
Zasnivanje obitelji je često razlog za kupovinu automobilaFoto: picture-alliance/JOKER

Mnogi mladi u Njemačkoj, kada je riječ o odnosu prema automobilu, nemaju poseban emocionalan stav. Međutim, prije ili kasnije ga ipak trebaju. Takav je slučaj sa Sebastianom Pausom iz Barloa, predgrađa malog gradića Bocholta u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija. Hobi ovog 19-godišnjaka je jahanje, pa mu je za odlazak na turnire potreban automobil kako bi prevezao konja. Zbog toga on posjeduje automobil, a koristi ga i za odlazak u školu koja je od njegove kuće udaljena osam kilometara.

Često su i djeca razlog za kupovinu automobila. Odlazak u vrtić, kod liječnika ili na godišnji odmor više nije tako praktičan bez auta. Mišljenje da je socijalni status veći ako posjedujete skuplji automobil više ne vrijedi. Značenje automobila ovisi i o životnim okolnostima: tako na njega drugačije gledaju ljudi iste starosne dobi koji žive u različitim okruženjima, kao i ljudi iz istog okruženja, ali koji se nalaze u različitim životnim fazama.

Christian Eichler također vjeruje da će ipak nekada položiti vozački ispit: „Možda će mi automobil biti potreban iz praktičnih razloga za odlazak na posao ili putovanje. Ali za sada neću kupovati automobil. Koristit ću carsharing."