Mladi priželjkuju Rusiju bez Putina
26. studenoga 2012Režim će kao i do sada učiniti sve kako bi te prosvjede ugušio, odnosno kako bi uopće spriječio njihovo održavanje. Ali oporba ne namjerava popustiti. Doduše, da bi se nešto u Rusiji promijenilo, nisu dovoljni samo prosvjedi, protivnici režima bi morali biti jedinstveniji.
Tko u Rusiji vodi glavnu riječ? Imaju li najveću moć u zemlji instrumenti vlasti poput vojske, policije i tajnih službi? Tko god je u pitanju, oporba ne odustaje od zalaganja za promjene u zemlji. Međutim jedno je sigurno, borba za vlast koja se u ovoj zemlji vodi, neravnopravna je.
Sve više mladih među demonstrantima
U međuvremenu je na internetu osnovano tzv. Koordinacijsko vijeće. Projekt su pokrenuli mladi ljudi koji Rusiji prizivaju budućnost "bez Putina". Izabela Magkoeva se po prvi put prosvjedima pridružila u prosincu prošle godine. U međuvremenu se ova 21-godišnjakinja našla među liderima pokreta "Okupiraj Moskvu".
"Pripremamo revoluciju!", kaže Izabela koja se ne može pomiriti s apolitičnošću svojih roditelja: "Danas u Rusiji žive mladi ljudi, dakle generacije kojoj i ja pripadam, a nama priča o Sovjetskom savezu nije bliska. Za razliku od naših roditelja, mi se ne bojimo. Nismo tako cinični, vjerujemo da je u našoj zemlji moguće izboriti promjene." Drugim riječima, oporba u Rusiji se u najvećoj mjeri oslanja na pripadnike mlađih generacija.
Nedostaje jasan program?
Bez obzira na njihovu neustrašivost, mladim demonstrantima nedostaje jasan program. Izostaje i spona s političkim oporbenim strukturama. A one su vrlo raznovrsne. Od ekoloških aktivista, preko liberala, do desničara nacionalista. Pa ipak stječe se dojam da velikoj većini građana Rusije nedostaje hrabrosti za ozbiljnije promjene u zemlji. Čak i onda kad oporbi pođe za rukom da organizira prosvjede u većim gradovima, srednja klasa vidno izostaje.
Građani između 35 i 50 godina starosti okupirani su egzistencijalnim problemima. Dakle, s jedne strane nedostatak vremena, s druge strah da njihova imena ne završe na tzv. "crnim listama". Većina njih ne želi ugrožavati ni svoju, ni tuđu sigurnost.
Okolnosti se ipak mijenjaju
Anastasja Mešerjakova je samohrane majke sa dvoje djece. Šefica je dva prilično prometna restorana u Moskvi. "Želim samo jedno. Voljela bih da se u našoj zemlji poštuju zakoni. To koje je neko političke ideologije, meni nije važno. Trebalo bi da postoje pravila koja važe za sve, kako za vlasti, tako i za građane“, kaže ona. Anastasja vjeruje da se okolnosti u Rusiji ipak mijenjaju. Prisjeća se kako do prije deset godina većinu Rusa politika uopće nije zanimala. Danas je drugačije. Kad se sretnu s prijateljima građani uglavnom razgovaraju o politici!
Međutim, ni ruske vlasti ne sjede skrštenih ruku. Čine sve kako bi građane poput Mešerjakove odvratili od prosvjeda. Kazne za one koji prekrše propise koji reguliraju okupljanje građana, u međuvremenu su pooštrene. Usvojen je niz novih mjera, poput zakona kojim se nevladine organizacije, koje se oslanjaju na financiranje iz inozemstva, nazivaju „stranim agentima“.
Rusija je Europa
Usprkos tome, oporba je sve brojnija, glasnija i aktivnija. Aleksej Navalni osnivač je "Narodnog saveza". Osnivačka skupština ove stranke planirana je za prosinac. Navalnijev savjetnik bit će Vladimir Ašurkov, donedavno jedan od vodećih menadžera u Alfa-grupi, jednom od najvećih ruskih financijskih i industrijskih koncerna. "Ideja je da se osnuje stranka koja će biti glas mnogo veće mase, koja se želi suprotstaviti autoritetu korumpiranog režima. Dva osnovna načela čine naš program. Mi Rusiju vidimo kao europsku zemlju i mi zastupamo interese srednje klase", kaže Ašurkov
Istovremeno, oporba namjerava ujediniti sve protivnike Putinovog režima - osim komunista. "Vjerujemo da Rusiji nije potreban neki poseban put. Rusija je zemlja u Europi, mi pripadamo zapadnoj civilizaciji - povezuje nas kultura, povijest i religija. Vrijeme kada će Rusija pripadati Europi, nije daleko", poručuje Vladimir Ašurkov i dodaje "kako to ne mora dovesti do političkog, privrednog ili vojnog savezništva, ali mora osigurati vladavinu prava, slobodu medija i veću efikasnost ove države".