Mogu li društvene mreže bitno utjecati na izbore?

23. veljače 2025. godine u Njemačkoj će se održatisavezni parlamentarni izbori. Za tehno-milijardera i Trumpovog suradnika Elona Muska jasno je tko bi trebao pobijediti na parlamentarnim izborima: Alternativa za Njemačku (AfD), stranka koju njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka dijelom klasificira kao otvoreno desno-ekstremističku. "Samo AfD može spasiti Njemačku", napisao je Musk na svojoj platformi X. On je predsjednici te stranke Alice Weidel ponudio priliku za zajednički razgovor na toj platformi.

AfD je na njemačkim društvenim mrežama najaktivnija stranka, posebno na kineskoj platformi TikTok. Njezine videozapise tamo gledaju stotine tisuća ljudi.

Prema riječima političkog i komunikacijskog savjetnika Johannesa Hilljea, svaki video AfD-ovog kluba zastupnika u Bundestagu 2022. i 2023. godine imao je u prosjeku više od 430.000 pregleda. Usporedbe radi, klub zastupnika demokršćanskih stranaka CDU/CSU imao je prosječno oko 90.000 pregleda.

Pogoduju li društvene mreže desničarskim strankama?

Ne, kaže Andreas Jungherr, profesor političkih znanosti i digitalne transformacije na sveučilištu Otto-Friedrich u Bambergu. "AfD je bio među prvim strankama na društvenim mrežama", objašnjava Jungherr i dodaje da je stranka naučila kako funkcionira komunikacija na tim platformama.

To im daje određenu prednost, ali samo po sebi ne jamči uspjeh na izborima, smatra Jungherr. I kao primjer navodi predizbornu kampanju američke predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris, koja je imala veliki uspjeh na društvenim mrežama, ali nije uspjela pobijediti na izborima.

Kakav utjecaj društvene mreže imaju na vrijednosti i uvjerenja?

Tzv. "filter mjehurići" nastaju u online prostoru jer su rezultati pretrage ili sadržaji personalizirani. Algoritmi platformi odlučuju što će nam prikazivati. Na društvenim mrežama algoritmi daju prioritet informacijama koje na mreži šire poznate osobe ili onim sadržajima koje su korisnici masovno lajkali ili komentirali. S druge strane, sadržaji koji se često ignoriraju, prestaju se prikazivati.

To dovodi do jednostranog pogleda: vlastita mišljenja se osnažuju, a drugačija se ignoriraju. Ovo naročito jača vrijednosti i uvjerenja koja smo već formirali.

Mediji svih vrsta, uključujući društvene mreže, imaju zato vrlo mali utjecaj na izborne odluke, kaže Judith Möller, profesorica komunikacija na Leibniz institutu za istraživanje medija. "Iza neke izborne odluke krije se mnogo različitih razloga. Ona ovisi o tome gdje i kako smo odrasli, koja smo osobna iskustva imali – posebno u posljednjim tjednima prije izbora – i s kim razgovaramo o politici."

Isti faktori, prema navodima Judith Möller, utječu i na to koje medije biramo i koristimo i kakav utjecaj oni imaju. Društvene mreže nove pokrete i stranke mogu vrlo brzo učiniti vidljivima, objašnjava ona. Ali istodobno ističe da te stranke tamo najčešće dopiru do vlastite baze i eventualno do nekih neodlučnih birača. "Ljude je teško uvjeriti u nešto novo – možete uvjeriti samo one, koji su u određenoj mjeri već bili uvjereni", pojašnjava Judith Möller.

Lažne vijesti i govor mržnje na internetu

Postaje sve teže nositi se s dezinformacijama. Lažne vijesti će vjerojatno postajati sve učestalije, posebno ako Meta (vlasnik Facebooka i Instagrama) odustane od profesionalne provjere činjenica na svojim platformama i sve rjeđe blokira sumnjive sadržaje, kao što je najavio Mark Zuckerberg.

Postoje dva učinka koji se već mogu primijetiti, kaže prof. dr. Nicole Krämer, voditeljica Odjela za socijalnu psihologiju, medije i komunikaciju na sveučilištu Duisburg-Essen. S jedne strane, objašnjava, istraživanja pokazuju da ljudi ne žele nasjedati na dezinformacije. „Što je pitanje važnije za nečiji život, to su ljudi vještiji u traženju informacija koje im zaista pomažu, odnosno onih koje su vjerodostojne i uravnotežene", naglašava Nicole Krämer.

Međutim, ako lažna informacija odgovara nečemu što je osoba već pohranila u svom mozgu, mogla bi ju smatrati barem mogućom, kaže ova stručnjakinja i dodaje: „Čak i kada prvo pomisli: to ne može biti točno." Tu je i drugi mehanizam, navodi Nicole Krämer: „Što češće osoba čuje, pročita ili vidi neku lažnu vijest, to se ona lakše zadrži u pamćenju." To dovodi do toga da se lažne informacije ponekad ukorijene – unatoč činjenici da ih ljudi zapravo žele izbjeći.

Broj dezinformacija na društvenim mrežama može se dodatno povećati zbog sve manjih razlika u mišljenjima, primjećuje Judith Möller. Razlog za to je sve toksičnija kultura govora s uvredama ili govorom mržnje. „Zbog toga se određene grupe povlače iz rasprava. Samo oni koji se mogu nositi s ovom toksičnom kulturom komunikacije sudjeluju u njima."

Može li se pomoću društvenih mreža manipulirati izborima?

Početkom prosinca Vrhovni sud Rumunjske je presudio da je Rusija putem TikToka značajno utjecala na predsjedničke izbore u toj zemlji, zbog čega su izbori poništeni i naloženo je njihovo ponavljanje.

Može li se pomoću društvenih mreža zaista manipulirati ishodom izbora? Iz znanstvene perspektive bilo bi pogrešno vjerovati da društvene mreže uopće ne utječu na izborni proces, kaže Andreas Jungherr. Ali dodaje da treba pažljivo promotriti kako je predizborna kampanja vođena.

Poruke same po sebi nisu uspješne zahvaljujući društvenim mrežama, dodaje Judith Möller. Ali ako se društvene mreže usmjere na teme koje ljude zaokupljaju, a koje su na drugim mjestima zanemarene, tada mogu postići uspjeh.

Odražavaju li diskusije na društvenim mrežama mišljenje stanovništva?

Diskusije na društvenim mrežama ne bi trebalo ignorirati, kaže Philipp Müller, ali smatra da ih treba pažljivo kontekstualizirati: "Društvene mreže često daju iskrivljenu sliku stvarnosti. Jer često se zanemareni stavovi preuveličavaju i čine značajnijima nego što jesu ili nego što su bili u društvu." To se, kako navodi, odnosi i na velike progresivne pokrete proteklih godina, primjerice na toleranciju prema različitim rodnim identitetima.

Andreas Jungherr smatra društvene mreže svojevrsnim stres-testom za demokraciju. On smatra da je potrebno postaviti vrlo precizna pitanja: "Je li to nešto zaista društveni problem? Kako izgledaju činjenice? I ako je to zaista problem, možemo li ga politički riješiti?"

Ali, zaključuje Jungherr, "demokracija propušta priliku" da se nametne ako društvo potiskuje teme i probleme, umjesto da ih obrađuje i stavlja u pravi kontekst.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika