Mogu li izraelski vojnici biti procesuirani u Njemačkoj?
16. siječnja 2025Prošlog tjedna je Fondacija Hind Rajab dospjela u vijesti nakon uspješnog pokušaja da procesuira jednog izraelskog vojnika. Sudac u Brazilu naložio je saveznoj policiji da istraži Yuvala Vagdanija, 21, koji je tamo bio na odmoru. Vagdani je ranije objavljivao videozapise i slike sebe samog - kako uništava civilne zgrade u Gazi, saopćila je Zaklada Hind Rajab ili HRF.
Ovog tjedna HRF je podnio i prijavu protiv generala Ghassana Aliana, zvaničnika izraelske vlade koji je šef Koordinatora vladinih aktivnosti na teritorijima (COGAT). On je poznat po komentarima koje je dao tri dana nakon Hamasovog napada na Izrael 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i oteto više od 250 civila.
"Ljudske životinje moraju se tretirati kao takve", rekao je Alian u video poruci upućenoj mještanima Gaze. "Neće biti struje i vode. Bit će samo razaranja. Htjeli ste pakao, pakao ćete i dobiti."
Njegovu izjavu često citiraju organizacije za ljudska prava kao dokaz genocidne namjere Izraela protiv Palestinaca. Od 7. listopada 2023. u izraelskoj vojnoj kampanji u Gazi ubijeno je više od 45.000 ljudi.
U ponedjeljak je HRF saopćio da je Alian u Rimu u "tajnoj posjeti" i zatražio od talijanskih vlasti da ga uhite.
Međunarodna kampanja
Osnovana kao neprofitna organizacija u rujnu 2024. i nazvana po šestogodišnjakinji iz Gaze Hind Rajab, koja je umrla u obiteljskom automobilu tijekom izraelskog napada, HRF je pokrenuo slične prijave u zemljama širom svijeta, uključujući Ekvador, UAE, Šri Lanku, Francusku, Cipar i Tajland.
Izraelski dužnosnici redovito tvrde da HRF-om upravljaju antisemitski ili antiizraelski ekstremisti, što osnivači HRF-a negiraju.
U intervjuu za neovisnu emisiju vijesti, System Update, tijekom vikenda, predsjednik HRF-a Dyab Abou Jahjah govorio je o tome kako organizacija funkcionira.
Tijekom protekle godine, rekao je on, izraelski vojnici objavili su tisuće videa i slika na društvenim mrežama iz vremena provedenog u Gazi. To, rekao je, uključuje videozapise vojnika koji kažu da se "osvećuju", kao i dokaze o pljačkama, paljenju kuća, poziranju pored mrtvih tijela i otvorenog govora o mučenju i istrebljenju Palestinaca.
Izraelska vojska je, prema njegovim riječima, vojnicima rekla da ne prave niti objavljuju takve video snimke.
Početkom prosinca je američki list Washington Post provjerio oko 120 video zapisa i otkrio da neki od njih "uspješno bilježe dokaze o mogućim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava". Ovo je vrsta informacija iz dostupnih izvora koje HRF također koristi, rekao je Jahjah.
Nisu svi izraelski vojnici na meti, već samo oni koji jasno ukazuju na kršenje Ženevske konvencije i ratnog prava, rekao je on. Potencijalni slučajevi, dodao je, pripremaju se kada dokazi izađu na vidjelo, ali se koriste samo ako i kada navodni počinitelj otputuje u inozemstvo. Odvjetnici volonteri u drugim zemljama tada pokreću slučajeve protiv njih, dodao je.
Može li se ista stvar dogoditi u Njemačkoj?
HRF još nije pokrenuo nijedan slučaj u Njemačkoj protiv izraelskih vojnika, rekao je glasnogovornik ove organizacije za DW.
No, zakon u Njemačkoj bi omogućio procesuiranje ratnih zločina, koje su u inozemstvu počinili i oni koji nisu državljani Njemačke, kaže odvjetnik Alexander Schwarz, suvoditelj Programa za međunarodne zločine i odgovornost pri Europskom centru za ustavna i ljudska prava sa sjedištem u Berlinu. Od 2002. "Njemačka je uključila međunarodne zločine u vlastiti pravni sustav putem svog Zakona o zločinima kojima se krši međunarodno pravo (CCAIL- Code of Crimes against international low)" kaže on.
Od različitih vrsta međunarodnih zločina, "ratni zločin" mogao bi se najlakše procesuirati, objasnio je Schwarz. "Na primjer, vojnik je nezakonito ubio jednog civila u Gazi", nastavio je. "Ali kada govorimo o 'zločinima protiv čovječnosti', puno ih je teže procesuirati jer je prag za dokazivanje puno viši", kaže Schwarz.
U Njemačkoj savezni tužitelji također moraju odlučiti jesu li voljni istražiti takve slučajeve. Organizacija poput HRF-a mogla bi podnijeti prijavu u Njemačkoj, ali kada je riječ o ovakvim zločinima, u koje su uključeni oni koji nisu državljani Njemačke, njemački tužitelj ima "diskrecijsko pravo" odlučiti hoće li pokrenuti proces ili ne, a zakonska obaveza im je povesti istragu kada su Nijemci žrtve u inozemstvu, istaknuo je Schwarz.
Međutim, slučaj koji uključuje smrt šesteročlane njemačko-palestinske obitelji Abujadallah u listopadu 2024. u izraelskom bombardiranju Gaze očito nije istražen prema međunarodnom pravu. Kao ni slučaj Njemice Shani Louk, koja je ubijena u napadu Hamasa 7. listopada. Tu je, kaže on, korišteno samo domaće pravo.
"Zato mi, kao i drugi odvjetnici i profesori prava u Njemačkoj, tvrdimo da savezni tužitelj ne radi svoj posao kako treba", ustvrdio je Schwarz.
To također znači da je manje vjerojatno da će njemački tužitelji istraživati slučajeve, koji se odnose na izraelske vojnike koji putuju u Njemačku, dodao je on.
Kai Ambos, profesor međunarodnog kaznenog prava na Sveučilištu u Göttingenu, u razgovoru za DW dodaje: "Slučaj Izraela vrlo je osjetljiv i sigurno postoji politička opozicija, koja bi mogla utjecati na istrage protiv izraelskih građana", kaže on.
Bez presuda
Dokazi HRF-a do sada nisu testirani na sudu. Prema navodima u američkom magazinu New Yorker, nekoliko slučajeva se istražuje u Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj, ali još uvijek ništa nije izašlo pred suca.
U slučaju Brazila prošlog tjedna, izraelski vojnik izbrisao je svoje objave na društvenim mrežama i pobjegao je iz zemlje uz pomoć izraelske vlade.
Ovotjedni slučaj u Italiji vjerojatno će također naići na prepreke, rekli su njemački odvjetnici za DW, jer za razliku od Njemačke, Italija nije uključila međunarodno pravo u svoj pravni kodeks.
Međutim, u sferi pravnog rata - "lawfare" - što je pojam definiran kao "strateška upotreba pravnih radnji za izazivanje problema protivniku" - HRF je imao utjecaja.
New York Times je prošlog tjedna izvijestio da su izraelski dužnosnici umanjili značaj prijava HRF-a, komentirajući da niti jedna nije stigla do suda. Međutim, svi potezi HRF-a izazvali su buru u izraelskim medijima, a nedavno su vojnici upozoreni da se odmah vrate kući iz nekih zemalja, zbog straha od hapšenja.
Krajem prošlog tjedna je izraelska vojska također pooštrila pravila za medijsko izvještavanje o vojnicima, kako bi ih zaštitila od mogućeg kaznenog progona dok su u inozemstvu. Sada svi, koji služe u činu pukovnika, neće smjeti pokazivati svoja lica ili puna imena, niti se povezivati s konkretnim borbenim događajem u kojem su sudjelovali.