Moguća zabrana AfD-a: kampanja povećava pritisak na politiku

Alternativa za Njemačku (AfD) ostvaruje trijumf za trijumfom. Na europskim izborima 9. lipnja je postala druga najjača stranka u Njemačkoj s 15,9 posto iza Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja je dobila 23,7 posto glasova. AfD je također na lokalnim izborima održanim istog dana ostvario ogroman uspjeh, postavši broj jedan gotovo u cijeloj istočnoj Njemačkoj.

Stranka dakle jaše na valu uspjeha. Pritom Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) od 2021. smatra da je ova stranka "slučaj za koji se sumnja da je desničarsko ekstremistički", a u tri njemačke savezne zemlje je klasificiran kao "dokazano desničarska stranka". Procjena BfG-a tj. tajne službe za unutarnja pitanja središnji je argument na kojemu se temelji kampanja "Obranimo ljudsko dostojanstvo – odmah zabraniti AfD!" koja je pokrenuta u ponedjeljak u Berlinu.

Tko je uključen u kampanju zabrane AfD-a?

Savez sebe opisuje ovako: „Mi smo angažirani ljudi iz civilnog društva, zaposlenici u savjetovalištima, aktivisti, odvjetnici, sindikalni aktivisti, klimatski aktivisti, ljudi koji već godinama vode antifašističku politiku kao i oni koji sada započinju borbu".

Jens-Christian Wagner jedan je od njih. On vodi memorijal Buchenwald i Mittelbau-Dora u Tiringiji. Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP), koja je vladala od 1933. do 1945., ondje je izgradila dva od svojih brojnih koncentracijskih logora. Procjenjuje se da je samo na ova dva mjesta umrlo najmanje 75.000 ljudi.

"AfD nije novi NSDAP"

Što se tiče AfD-a, povjesničar Wagner upozorava na iskrivljene povijesne usporedbe s nacionalsocijalizmom, ali ipak poziva političare da ispitaju i pokrenu proces zabrane stranke: "AfD nije novi NSDAP. Ali AfD je stranka koja promiče rasizam i širi antisemitizam i to je stranka koja zastupa etničko poimanje državljanstva."

Prema tom shvaćanju, državljani bi trebali biti samo oni koji mogu dokazati da su njihovi preci već generacijama živjeli u Njemačkoj. Sukladno tome, AfD zastupa koncept protjerivanja milijuna ljudi, kaže Wagner pozivajući se na istraživanje istraživačkog portala Correctiv. Otkriće ovog portala o sastanku desničarskih ekstremističkih krugova u Potsdamu prošle godine pokrenulo je masovne prosvjede protiv desnice širom Njemačke početkom 2024. godine.

Stroga pravila za zabranu rada stranke

Uvjeti pod kojima stranka može biti zabranjena u Njemačkoj regulirani su Članom 21. Temeljnog zakona tj Ustava: "Stranke koje, na temelju svojih ciljeva ili ponašanja svojih pristaša, imaju za cilj narušiti ili eliminirati temeljni slobodni demokratski poredak ili postojanje Savezne Republike Njemačke su protuustavne."

Njemački Ustavni sud odlučuje hoće li zabraniti stranku ako bude podnesen odgovarajući zahtjev. Njemačka vlada, Bundestag i Bundesrat, u kojem je zastupljeno svih 16 saveznih država, imaju pravo podnijeti takav zahtjev. Posljednji takav primjer bio je neuspjeli pokušaj 2017. da se zabrani Nacionalno-demokratska stranka Njemačke (NPD), koja je u međuvremenu preimenovana u "Heimat".

Za razliku od ove desničarsko-ekstremističke stranke, AfD je u samo nekoliko godina postao stranka sa stabilnom podrškom u Njemačkoj. Kampanja “Obranimo ljudsko dostojanstvo – odmah zabranimo AfD!” stoga želi pojačati pritisak na političare i posebno tražiti podršku u Bundestagu.

Međutim, kritičari postupka zabrane upozoravaju da bi se AfD mogao prikazati kao žrtva ili se čak profilirati kao nositelj demokracije ako zabrana ne uspije. Među stručnjacima je također kontroverzno pitanje pruža li stranački program AfD-a dovoljno dokaza da je riječ o protuustavnosti.

Antidemokratske i rasističke izjave

Lukas Theune iz Republikanske udruge odvjetnika također vidi te rizike, ali je ipak samouvjeren. On se poziva na javne i stoga provjerljive antidemokratske i rasističke izjave političara AfD-a i njihovih pristaša.

“Naravno da je ovdje potreban precizan i dobar rad nadležnih, ali i to je moguće”, naglašava Theune. Pritom posebno misli na Savezni ured za zaštitu ustava koji s pravom cilja na cijeli AfD kao na "organizaciju osumnjičenu za desničarski ekstremizam" i to nakon presude Višeg regionalnog suda (OLG) u Münsteru objavljene u ožujku kojom je potvrđena procjena Ureda za zaštitu ustavnog poretka.

Povrijeđeno ljudsko dostojanstvo je stvarno i svakodnevno

Karim El-Helaifi govori o perspektivi onih koji su iskusili rasizam i izolaciju. „Povreda ljudskog dostojanstva nije apstraktna stvar, nego svakodnevica", kaže predsjednik postmigrantske mreže "Nove njemačke organizacije". On kaže da se to očituje u rasističkom, antisemitskom nasilju i teroru. “A predstavnici AfD-a stvaraju okvir za raspravu kako bi ovo nasilje postalo moguće i društveno prihvatljivije”, kaže El-Helaifi.

Kampanja bi uskoro mogla dobiti podršku Bundestaga. Zastupnik CDU-a Marco Wanderwitz želi postaviti pitanje zabrane AfD-a na dnevni red parlamenta. Za to bi ga moralo podržati najmanje pet posto njegovih kolega – to bi bilo 37 poslanika. Wanderwitz je za berlinske dnevne novine "taz" rekao da ima neophodan broj poslanika.