Mogućnost za poboljšanje odnosa Beograda i Prištine?
17. travnja 2009
Međunarodni sud pravde bi trebao dati savjetodavno mišljenje o zakonitosti proglašenje neovisnosti Kosova od strane privremenih institucija i odgovoriti na pitanje, je li to bilo u skladu s međunarodnim pravom. Zahtjev za savjetodavno mišljenje je, na prijedlog Srbije, podnijela Opća skupština UN-a, 8. listopada prošle godine. Za tu rezoluciju su glasovali predstavnici 77 zemalja, protiv je bilo šest, a 74 su se suzdržala. Među suzdržanima su bile skoro sve važnije zapadne zemlje, koje su prethodno priznale neovisnost Kosova.
Je li priznavanje u skladu s međunarodnim pravom?
Njemački profesor međunarodnog i europskog prava, Christian Tomuschat, mišljenja je da pitanje nije dobro postavljeno, jer svaka etnička grupa može proglasiti neovisnost od države matice. Pravo pitanje bi bilo, jesu li zemlje koje su priznale tu neovisnost postupile u skladu s međunarodnim pravom?
"Mislim da jesu, iako će se zasigurno o tome voditi ljuta debata. Sigurno će biti zemalja koje će reći da to predstavlja gaženje suverenosti Republike Srbije", kaže Tomuschat.
Kosovske institucije su neovisnost proglasile 17. veljače 2008. godine, nakon što su propali svi pokušaji dogovora unutar Vijeća sigurnosti i nakon što je propao dijalog između Prištine i Beograda o rješavanju statusa. A u međuvremenu je neovisnost Kosova priznalo 57 zemalja, među kojima su i SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan kao i sve zemlje nastale na području bivše Jugoslavije osim Srbije i Bosne i Hercegovine.
Izjašnjavanje svih članica UN-a
Međunarodni sud je pozvao sve članice UN-a da do 17. ožujka daju svoje mišljenje o neovisnosti Kosova. Potom će, do 17. srpnja, države članice moći dati svoje komentare na stavove drugih država.
U Prištini se očekuje kako će sve zapadne zemlje braniti stav o priznavanju neovisnosti, ali je jasno kako će Rusija, Kina, Španjolska i neke druge manje zemlje stati na stranu Srbije.
Srbija i Kosovo tvrde kako su pripremili na stotine stranica "prepunih dokaza", koje će predati u Haagu. Priština smatra neovisnost nepovratnom i tvrdi kako je jedini cilj Beograda "usporavanje procesa priznavanja nove države".
Vraćanje kotača povijesti?
S druge strane, Srbija i dalje vjeruje kako Kosovo može vratiti pod svoju suverenost, što za profesora Tomuschata nije osobito vjerojatno: "Ne vjerujem da se kotač povijesti može vratiti nazad. Kosovski Albanci su imali pravo proglasiti neovisnost i odvojiti se, zato što su od Srbije izuzetno loše tretirani", tvrdi Tomuschat. On međutim smatra kako bi čak i negativno mišljenje o stajalištu Srbije moglo za vladu u Beogradu imati pozitivne efekte.
Pozitivno mišljenje o neovisnosti Kosova bi, po njemu, moglo dovesti do opuštanja tenzija na unutarnjopolitičkom polju. Nitko u Beogradu više ne bi imao argumenata kritizirati Vladu zbog priznavanja realnosti. Srbija bi se uvijek mogla pravdati kako je u prilog neovisnosti Kosova pozitivno mišljenje dao i najviši pravni organ UN-a. "Bila bi to prilika za novi početak u odnosima između Srbije i Kosova", kaže njemački profesor, koji je uvjeren da se "kosovski slučaj ne može koristiti kao presedan za proglašenje neovisnosti bilo kakve provincije u svijetu".
Odluku nitko neće mijenjati
Savjetodavno mišljenje Međunarodnoga suda pravde nije obvezujuće, ali ima veliku pravnu i političku težinu. Stajalište suda protiv neovisnost bi moglo dovesti do dodatnih komplikacija, budući da skoro nitko ne vjeruje da će zemlje koje su priznale neovisnost promijeniti odluku. Odluku zasigurno neće promijeniti ni kosovske institucije.
Moguće je, međutim, da će sud dati neodređeno mišljenje, čime bi svakoj od stana ostavio prostora za proizvoljno tumačenje. Time bi bio nastavljen status quo u odnosima između Prištine i Beograda.
Autor: Bahri Cani
Odgovorni urednik: Anto Janković