1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaMoldavija

Moldavija: nove optužbe protiv Rusije za špijunažu

Vitalie Calugareanu
28. srpnja 2023

Moldavske vlasti protjerale su iz zemlje desetke diplomata i službenika ruskog veleposlanstva u Kišinjevu. Moldavsko-ruskim odnosima prijeti nova eskalacija.

https://p.dw.com/p/4UUrw
Sjedište vlade u Kišinjevu
Vlada u Kišinjevu protjerala je velik broj ruskih diplomataFoto: Alexander Burakov/DW

Od 40 ruskih diplomata i isto toliko tehničkog osoblja u veleposlanstvu Ruske Federacije u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu navodno će ostati otprilike samo trećina. Navodi se da će deset ljudi s diplomatskim dužnostima i 15 zaposlenih na administrativnim, tehničkim i uslužnim pozicijama nastaviti zastupati interese Rusije u Republici Moldaviji. Većina osoblja mora napustiti zemlju do sredine kolovoza 2023.

"Ova odluka je rezultat brojnih neprijateljskih akcija prema Moldaviji koje nemaju nikakve veze s diplomatskim mandatom", navodi se u priopćenju moldavskog Ministarstva vanjskih poslova. Bilo je nekoliko pokušaja da se destabilizira situacija u Moldaviji. Zbog toga je u Ministarstvo vanjskih poslova pozvan ruski veleposlanik Oleg Vasnjecov.

"Izgon" suradnika ruskog veleposlanstva iz Moldavije je utemeljen na novinarskom istraživanju, koje pokazuje da je rusko veleposlanstvo "veliki špijunski centar na istočnom krilu NATO-a". Iz njega su, kako se navodi u istraživanju, špijunirani moldavski političari i izvršavani cyber napadi.

Republika Moldavija, koja se nalazi između Ukrajine i sjeveroistoka Rumunjske, živi u strahu da bi mogla postati sljedeća žrtva ruske agresorske politike i trenutno je suočena sa sve otvorenijim vojnim prijetnjama iz Moskve. Kako je predviđeno člankom 11. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima od 18. travnja 1961. godine, mjera smanjenja osoblja znači da će se broj diplomatskog, administrativnog, tehničkog i uslužnog osoblja prilagoditi trenutnim okolnostima. Ako ne postoji izričit dogovor o popunjenosti misije osobljem, "država domaćin može zahtijevati da se takvo osoblje zadrži u granicama koje smatra razumnim i normalnim imajući u vidu date okolnosti i potrebe dotične misije". Država domaćin također može u istim granicama "odbiti primiti službenike određene kategorije ali bez diskriminacije".

Prosvjedi ispred ruskog veleposlanstva u Kišinjevu u travnju ove godine
Prosvjedi ispred ruskog veleposlanstva u Kišinjevu u travnju ove godineFoto: Pablo Miranzo/AA/picture alliance

Ruski "diplomati" u Kišinjevu

Prema istraživanju medija Jurnal TV i The Insider, Rusi su svoje veleposlanstvo u Kišinjevu opremili sustavom antena koje mogu hvatati bilo koju vrstu signala na daljinu. Na krovovima dviju zgrada ruske diplomatske misije identificirano je 28 takvih uređaja - dvostruko više nego što ih Rusija ima u Bruxellesu, gdje se nalaze mnoge institucije EU-a i sjedište NATO-a. Prema riječima stručnjaka koje je kontaktirao investigativni tim novinara, antene na krovu ruskog veleposlanstva mogu prikupljati informacije osjetljive za sigurnost zemlje i predstavljati istinsku prijetnju.

Ruska tehnička mreža za špijunažu značajno se razvila u glavnom gradu Moldavije, posebno od 2015. godine. Dvije poznate ruske strukture, vojna i strana obavještajna služba (GRU i SWR), upravljaju sofisticiranim sustavom prijema informacija u ruskom veleposlanstvu u Kišinjevu. Riječ je o sistemima prijema signala za satelitsku komunikaciju, povezanima s posebnim uređajima u prostorijama veleposlanstva ili u nekim misterioznim kontejnerima, preko kojih se mogu izvršiti cyber napadi na vladine mreže.

U novinarskom istraživanju pojavljuju se dva imena: Andrei Lenev, koji je bio akreditiran kao drugi tajnik ruskog veleposlanstva u Kišinjevu 2016. godine, i Igor Bakulin, koji mu se pridružio tri mjeseca kasnije kao tehnički asistent. U stvarnosti, prema otkrićima istraživačkih novinara, radi se o oficirima GRU-a koji se bave prikupljanjem podataka uglavnom vojne prirode iz vladinih mreža i optičkih kablova. SWR-grupa je pak odgovorna za postavljanje opreme i izvođenje kibernetičkih napada prodorom u WiFi mreže.

Protjerano osoblje navodno radi za rusku tajnu službu GRU
Protjerano osoblje navodno radi za rusku tajnu službu GRUFoto: Pavel Golovkin/dpa/picture alliance

Rusija reagirala prijetnjama

Rusija je odmah reagirala. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je rekla da odluka vlasti u Kišinjevu o smanjenju broj ruskih diplomata "neće ostati bez odgovora". Novinarsko istraživanje prokomentirala je kao "fantaziju, koja nema ništa zajedničko sa stvarnošću".

Ruski veleposlanik u Kišinjevu Oleg Vasnjecov spomenuo je u srijedu (26.7.) da su antene na zgradi veleposlanstva stare i "zahrđale" i zaprijetio moldavskim vlastima. "Onaj tko je donio takvu odluku mora znati kakve će posljedice ona imati", rekao je i dodao da je riječ o „jasnoj rusofobiji", najavljujući radikalne mjere. “Pod novim okolnostima naći ćemo načina da popravimo ozbiljno narušene odnose između dva naroda i dvije zemlje", rekao je Vasnjecov.

Moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu je komentirao da je smanjenjem broja akreditiranih ruskih diplomata bilo moguće stvoriti situaciju, u kojoj je sve manje i manje pojedinaca koji rade na destabilizaciji Republike Moldavije. „Dugi niz godina ili čak desetljeća bili smo svjedoci i meta ruskog neprijateljstva. A neke akcije su provedene upravo preko Veleposlanstva Ruske Federacije u Kišinjevu." Važno je da se diplomatske službe fokusiraju na razvoj dobrih odnosa, a ne na mjere destabilizacije, koje nisu dio diplomatske službe", rekao je Popescu.

Krajem lipnja ove godine susjedna Rumunjska je također otjerala 40 diplomata iz ruskog veleposlanstva u Bukureštu. Iz ove zemlje, koja je članica EU-a i NATO-a, oni su poslani u Rusiju specijalnim ruskim zrakoplovom.

Moldavija: raste strah od ruske invazije

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu