Moldavija u stanju pripravnosti

Kad je krajem travnja na snagu stupio bezvizni režim za putovanje u EU za moldavske građane, kod proeuropskih Moldavaca je bilo primjetno olakšanje. Mnogi su govorili o povijesnom događaju i jasnom znaku Zapada, koji je izgleda ozbiljno shvatio napore zemlje u europskim integracijama. Ali ta radost je bila kratkog vijeka, jer je mogući građanski rat u Ukrajini sada već previše blizu moldavske državne granice.

Nemiri u Odesi, ukrajinskom lučkom gradu na obali Crnog mora, koji se nalazi tek oko 120 km od moldavskoga glavnoga grada Kišinjeva i oko 60 km od moldavsko-ukrajinske granice, s velikom zabrinutošću prati prozapadno orijentirana moldavska vlada.

Predsjednik Nicolae Timofti se u ponedjeljak (5.5.) na izvanrednoj sjednici sastao s predsjednikom parlamenta Igorom Cormanom, premijerom Iurieom Leancăom i vodećim dužnosnicima iz vojnog i sigurnosnog sektora. Nakon toga sastanka je u stanje pripravnosti stavljena vojska u pograničnom području. Ruski veleposlanik je u utorak (6.5.) pozvan na razgovor u moldavsko ministarstvo vanjskih poslova.

Ruska propaganda

Razlog tog stanja pripravnosti nije samo najnoviji razvoj stanja u Ukrajini, već i očekivana provokacija 9. svibnja u Moldaviji. Naime, jedan dio moldavskog društva tog petka namjerava slaviti Dan Europe, dok drugi dio namjerava slaviti Dan pobjede nad fašizmom. "Moglo bi doći do velikih nemira", procjenjuje bivši moldavski veleposlanik u Rusiji, Anatol Ţăranu.

Proruski oporbeni komunisti i socijalisti su najavili da će se 9. svibnja okupiti na Trgu Velike Narodne skupštine kako bi slavili Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom. Na tom trgu, međutim, već tradicionalno proeuropske stranke slave Dan Europe. "Moramo našim građanima objasniti da su postali žrtve ruske propagande", kaže Ţăranu.

Već danima je moldavska javnost praktično bombardirana propagandom, koja očito ima za cilj da unese razdor u društvo. Na proruskim TV-postajama se mogu vidjeti ruski analitičari, umirovljeni KGB-ovi časnici i čak oni koji se zalažu za separatističku republiku Pridnjestrovlje, a koji se nalaze na crnoj listi EU-a. Oni otvoreno govore o prijetećem ratu u Republici Moldaviji, ukoliko se zemlja bude i dalje protivila federalizaciji.

Signalizirati mir

Stavljanjem sigurnosnih snaga u stanje pripravnosti proeuropsko vodstvo Republike Moldavije želi pokazati da je u stanju reagirati na moguće provokacije u zemlji. U te reakcije pripada sigurno i poziv ruskog veleposlanika Farita Muhamečina na razgovor u moldavsko ministarstvo vanjskih poslova. Od veleposlanika je zatraženo da objasni pozadinu predstojećeg posjeta ruskog vicepremijera Dmitrija Rogozina glavnom gradu Pridnjestrovlja 9. svibnja.

Rogozin, bivši veleposlanik Ruske Federacije pri NATO-u i bliski suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, je svoj posjet najavio preko društvenih mreža, navodeći da time želi čestitati onim ljudima, kojima je 9. svibnja svet kao Dan pobjede i kod kojih taj dan kao Dan Europe samo izaziva zabunu.

Rogozin je u jednoj od svojih knjiga priznao da se 1992. borio na strani odmetničke regije Pridnjestrovlje protiv vojske Republike Moldavije. Separatistička Pridnjestrovska Moldavska Republika, koju međunarodno nijedna zemlja nije priznala, je međunarodnopravno još uvijek dio Republike Moldavije, ali ju Moskva otvoreno podržava. U toj regiji je još uvijek stacionirano oko 2.000 ruskih vojnika. Nakon izbijanja krize u Ukrajini i aneksije Krima od strane Rusije, Pridnjestrovlje je uputilo zahtjev za pripajanjem Ruskoj Federaciji.

Prvo Pridnjestrovlje, zatim Gagauzija?

Prema procjenama moldavskog politologa Oazua Nantoia, Moskva međutim nema većeg interesa da kroz neki rat pripoji Pridnjestrovlje Rusiji. Nantoi navodi da Rusija pomoću Pridnjestrovlja ionako i dalje vrši utjecaj na Republiku Moldaviju. Taj politolog međutim veću opasnost vidi u separatističkim nastojanjima jednog drugog autonomnog područja u Moldaviji, koje je također pod ruskim utjecajem, a to je pokrajina Gagauzija. Tamo živi oko 155.000 ljudi, od kojih su većina kršćani turkijskog naroda Gagauza.

Početkom 2014. se skoro 99 posto Gagauza na referendumu izjasnilo protiv sporazuma o pridruživanju s EU-om, ali za carinsku uniju s Rusijom. "Moramo se pripremiti na separatističke provokacije na jugu Republike Moldavije, u autonomnoj regiji Gagauziji", ističe Nantoi. Taj politolog je uvjeren da će moldavski parlamentarni izbori u studenom 2014. biti odlučujući test za demokraciju u njegovoj zemlji. Moskva će, kaže on, svim snagama pokušati da u Kišinjevu na vlast dovede proruske stranke, kako bi zatim uz njihovu pomoć realizirala federalizaciju zemlje, koja bi bila podijeljena u tri republike, odnosno neku vrstu entiteta: Moldaviju, Pridnjestrovlje i Gagauziju. Tako bi se, ističe Nantoi, uništila svaka šansa EU-članstva za Moldaviju.

Parlamentarni izbori - odlučujući za budućnost

Tu opasnost je uvidio i predsjednik moldavskog parlamenta i nekadašnji veleposlanik Moldavije u Njemačkoj (2004. do 2009.) Igor Corman. Nedavno je kazao da će 2014. Moldaviji više nego ikad ranije biti potrebno pomirenje i politička stabilnost. Također je istaknuo da je u trenutačnom političkom kontekstu i još prije parlamentarnih izbora potpisivanje sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom od središnje važnosti.

"Moramo potpisati i ratificirati taj sporazum. Važno je da proeuropske stranke pobijede na idućim parlamentarnim izborima, kako bi se sporazum mogao i primijeniti te Republika Moldavija dobije kandidatski status", naglašava Corman. Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom bi se trebao potpisati krajem lipnja.