Sirijske izbjeglice u Rusiji

Deseci tisuća izbjeglica stižu u Europu, mnogi od njih iz Sirije. Broj izbjeglih iz Sirije dostigao je brojku od 4 milijuna, priopćili su Ujedinjene narodi. Gotovo dva milijuna je registrirano u Turskoj, više od milijun u Libanonu. Od početka sukoba u Siriji 2011. je oko 350.000 Sirijaca podnijelo molbu za azil. U Rusiji je molbu za azil podnijelo 3.338 Sirijaca. 1.774 dobilo je službeni izbjeglički status.

"U ove brojke Savezne službe za migraciju ne možemo se pouzdati", izjavila je Svetlana Ganuškina u razgovoru za DW. Ona predsjedava nevladinom organizacijom "Civilna podrška", jedinom ruskom organizacijom koja se bavi problemima izbjeglica. Ganuškina osim toga vodi i mrežu "Migracija i prava" ruskog centra za ljudska prava "Memorial".

Po njezinom mišljenju broj sirijskih izbjeglica u Rusiji je znatno veći. Problem je što se izbjeglicama uopće ne omogućava postupak za dobivanje azila. Dakle jedan izbjeglica dođe u zemlju ali nema obrade njegovog zahtjeva za azilom, Ili bude uhićen i vraćen. "Mnogo je takvih slučajeva", kaže Ganuškina. Ona smatra da je u Rusiji oko 10.000 sirijskih izbjeglica.

"Nema pomoći za izbjeglice"

U usporedbi s Europom ovaj broj se čini zanemariv, posebice ako se usporedi s veličinom Rusije. Ali zašto Sirijci nerado bježe u zemlju koja stalno ističe svoje prijateljstvo prema Siriji i sirijskom narodu i navodno želi pomoći? "Oni Rusiju uglavnom promatraju kao tranzitnu zemlju, jer ovdje nema nikakve pomoći za izbjeglice", kaže Ganuškina.

Osim toga izbjeglička djeca imaju problema s prihvaćanjem u ruskim školama. "Ako dobijete privremeni azil, smijete raditi. Ali poslodavci to ne znaju i ne zapošljavaju izbjeglice", dodaje Ganuškina. Osim toga njima se više isplati zaposliti ilegalne useljenike.

Domovina sirijskih čerkeza

Manje je poznato da u Siriji živi više od 100.000 Čerkeza. Njihovi su preci u 19. stoljeću nakon Kavkaskog rata napustili Rusko carstvo i naselili se u Siriji. 2012. na inicijativu tadašnjeg senatora sjevernog Kavkaza Alberta Kašarova raspravljano o njihovom eventualnom povratku. "Zapravo se ne radi o povratku nego o spašavanju tih ljudi", izjavio je tada, u međuvremenu preminuli, Kašarov. Sporno je bilo gdje smjestiti te ljude. Ideja o podizanju izbjegličkih naselja nije naišla na podršku. No, Kašarovom smrću ova tema je konačno stavljena ad acta.

Početkom rujna za riječ se za radio stanicu "Eho Moskve" javio Maksim Ševčenko, član Vijeća za ljudska prava. "Danska i Norveška primaju sirijske Čerkeze. Tamo ih je stiglo više nego u Rusiju, gdje nisu prihvaćeni", rekao je Ševčenko. On važeće kvote vidi kao "sramotu za Rusiju". U posljednje 3 godine se samo 1.500 sirijskih Čerkeza doselilo u Rusiju. Pomažu ih organizacije civilnog društva, rođaci i humanitarci. Sve druge izbjeglice iz Sirije, koje se nalaze u Rusiji, upućene su na pomoć organizacija za ljudska prava, koje ih često moraju braniti od vlasti. Jer vlasti te ljude žele vratiti u Siriju, gdje je u tijeku brutalni rat i gdje žari i pali "Islamska država". "Prije nekoliko dana nam je uz pomoć UNHCR-a uspjelo poništiti odluku vlasti u ruskoj republici Dagestan da vrati dvije sirijske izbjeglice", rekla je Svetlana Ganušina.