1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mostarska gimnazija - model za višenacionalne sredine

Milan Šutalo11. svibnja 2012

Osigurati ravnopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegovini i omogućiti im da njeguju svoj jezik i kluturu, a istovremeno izbjeći razdvajanje. To je, čini se, uspješno riješila Mostarska gimnazija.

https://p.dw.com/p/14spp
Mostarska gimnazija
Mostarska gimnazijaFoto: DW

Lamija Leto i Veronika Vlašić učenice su drugog razreda Gimnazije Mostar. Iako idu u istu školu i isti razred nastavu ne slušaju u istoj učionici. Lamija nastavu pohađa prema nastavnom planu i programu na bosanskom, a Veronika na hrvatskom jeziku, kako su same odabrale. Mostarska gimnazija ne funkcionira prema konceptu „dvije škole pod jednim krovom“, ali ni kao jedna škola s jedinstvenim nastavnim planom i programom, već po svojevrsnom kompromisnom rješenju ta dva modela - jedna škola, dva nastavna plana i programa.

Učenice mostarske gimnazije Lamija i Veronika
Lamija i VeronikaFoto: DW

Različitost uveseljava

„Mi se ovdje lijepo družimo i snalazimo. Naravno, prije nego što dođete ovdje možete čuti različite predrasude, ali vjerujte, kada provedete samo jedan dan ovdje u gimnaziji možete zaključiti da je ovdje jedna veoma lijepa i skladna situacija. Ja sam veoma zadovoljna. I ako sam nešto naučila u ove dvije godine, to je da različitost uveseljava“, kaže Lamija.

Veronika, pak, misli kako je model mostarske gimnazije dobar način rješavanja problema. „Kada bi bila ovakva svaka škola, nestale bi predrasude i situacija u gradu općenito bi se poboljšala, jer mi mladi najviše utječemo na budućnost grada, a ovo je jedan korak prema budućnosti“, kaže Veronika.

Gimnazija Mostar nastala je 2004. odlukom gradskih vlasti i uz pomoć OESS-a. Administrativno je ujedinjena gimnazija iz istočnog i zapadnog dijela grada. Ravnatelj škole Bakir Krpo i njegova zamjenica Ankica Čović imaju iste ovlasti. Škola ima zajedničku administraciju, zajednički školski odbor, zajedničko vijeće roditelja, učeničko i nastavničko vijeće, ali i posebna nastavnička vijeća za jedan i drugi nastavni program. U ovoj školi sve je, dakle, zajedničko osim nastavnih programa.

Ankica Čović, zamjenica ravnatelja
Ankica Čović, zamjenica ravnateljaFoto: DW

Učenici biraju

„Učenici sami biraju program po kojem će pohađati nastavu, imaju zajedničku praksu po oba nastavna programa iz informatike, druže se i kroz zajedničke izvannastavne aktivnosti. U školi se obilježavaju svi vjerski blagdani, uči toleranciji i uvažavanju različitosti“, kaže zamjenica ravnatelja Ankica Čović.

Zamjenica ravnatelja kaže kako 30 posto učenika koji nisu Hrvati po nacionalnosti, prema vlastitom i izboru njihovih roditelja, pohađa nastavu po hrvatskom nastavnom planu i programu u ovoj školi. To su, kaže, uglavnom djeca iz mješovitih brakova ili učenici nehrvatske nacionalnosti koji žive u zapadnom dijelu grada. Obrnutih slučajeva, kaže, trenutno nema. Ističe kako ovu školu mogu upisati samo najbolji učenici.

Učenici u učionici
Jedan razred Gimnazije u MostaruFoto: DW

Koledž Ujedinjenog svijeta

Iako u školi svakodnevno boravi 650 učenika različite nacionalnosti, saznajemo kako se u školi nikada nije dogodio ni najmanji incident. Bilo je, kažu nam, ranije tučnjava huligana iz istočnog i zapadnog dijela grada ispred njihove škole, koja se nalazi na Španjolskom trgu koji povezuje dva dijela grada, zbog čega je pogrešno zaključivano i javnosti krivo predstavljano kao tučnjava učenika gimnazije.

U zgradi mostarske gimnazije je smješten i „Koledž ujedinjenog svijeta“, jedna od 12 takvih obrazovnih ustanova u svijetu, u kojoj predaju nastavnici iz različitih zemalja. Nastavu pohađa 150 učenika iz cijelog svijeta među kojima je i unuk nedavno preminulog sjevernokorejskog vođe Kim Jong Ila. U gimnaziji kažu kako i ta činjenica doprinosi da se svi zajedno uče toleranciji i tomu kako je bogatstvo susretati i poznavati ljude različitih nacionalnosti, rasa, kultura, tradicija, svjetonazora.

Mostarska gimnazija - europski model

Sud u Mostaru nedavno je ukinuo koncept dvije škole pod jednim krovom u Čapljini i Stocu, a takav koncept postoji u još nekoliko nacionalno mješovitih općina u Federaciji BiH. Obrazloženje suda je bilo da je taj model segregacijski jer razdvaja učenike na nacionalnoj osnovi. Sud je zaključio da taj koncept krši Zakon o zabrani diskriminacije. I dok traju rasprave što je alternativa tom modelu, u široj bosanskohercegovačkoj javnosti nije naročito poznata činjenica kako u Mostaru postoji model škole koji niti diskriminira, niti asimilira, a temelji se na poštivanju različitosti i njegovanju tolerancije. I godinama uspješno funkcionira, na zadovoljstvo, kako nastavnika tako i učenika.

Učenici Mostarske gimnazije
Raznolikost veseli: učenici Mostarske gimnazijeFoto: DW

Ravnatelj Gimnazije Mostar Bakir Krpo kaže kako koncept „dvije škole pod jednim krovom“ u BiH treba zamijeniti upravo modelom mostarske gimnazije. „Ovaj model anticipira sve elemente moderne europske škole i trebale bi našim putem krenuti i druge škole. Mogu se pohvaliti, i u ime gospođe Čović i u moje ime, da smo na neki način utkali put onome što se zove suvremena škola, i to je zapravo škola budućnosti. U ovoj školi, koja je administrativno integrirana, inkorporirani su elementi zajedništva koji su zapravo europski standardi“, kaže Krpo. Dodaje kako bojazni od gubljenja nacionalnog i kulturnog identiteta nema mjesta u školi kakva je mostarska gimnazija i školama koje žele slijediti primjer ove škole. „Zapravo mi smo model za ovaj naš ambijent, ne samo mostarski nego i cijele države“, ističe Krpo.