Može li Palestina postati država?

Prije deset dana je u Jeruzalemu skupina od oko 2.000 Palestinaca i Izraelaca zajedno demonstrirala za samostalnu i neovisnu palestinsku državu. Koračali su gradom noseći izraelske i palestinske zastave. No, njihove zahtjeve izraleski vrh ne želi čuti. On je očito definitivno odbacio opciju s dvije države - izraelskom i palestinskom - u granicama iz 1967. godine. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je proglasio sukob s Palestincima nerješivim. U tom sporu se ne radi o zemlji, nego o priznanju Izraela kao židovske države. Dokle god Palestinci ne budu spremni na to, neće biti moguće naći rješenje za bliskoistočni sukob, rekao je nedavno novinarima prilikom posjete Italiji.

Izraelski zamjenik ministra vanjskih poslova Danny Ayalon također je u jednom propagandnom videu ponovio stav Tel Aviva da palestinska područja nisu okupirana, pa da Palestinci shodno tome ne mogu legitimno polagati pravo na zapadnu obalu Jordana. "Čija područja je Izrael okupirao? Palestinska? Ne. 1967. godine nije bilo niti nacije ni države pod imenom Palestina. Je li je uopće ikada bilo? Izraelska nazočnost na zapadnoj obali Jordana je rezultat obrambenog rata, stoga se na to područje ne bi trebalo gledati kao na okupirano, nego bi ispravan izraz bio - sporno područje", kaže Ayalon u spotu.

Očajnički poziv u pomoć

Ovaj stav Palestinci ni u kojem slučaju ne dijele. Palestinska autonomna vlast u Ramallahu ustraje u naumu da osnuje državu s granicama koje su postojale prije izraelske okupacije 1967. godine. U rujnu će pokušati za taj naumu pridobiti i Ujedinjene narode. To je prije nekoliko dana u Istanbulu jasno dao na znanje palestinski predsjednik Mahmud Abbas. On je najavio "vozni red" iz palestinske perspektive: kao prvo, sudjelovanje u mirovnim pregovorima, kao drugo, sudjelovanje u mirovnim pregovorima i kao treće - sudjelovanje u mirovnim pregovorima. No, ako u njima ne privole Izrael da im otvori vrata, obratit će se za pomoć Ujedinjenim narodima. "Trebamo rješenje koje će se zasnivati na međunarodnom pravu kao i druge zemlje", rekao je Abbas.

"Samo prazna gesta"

Mnogi Palestinci, međutim, ne vjeruju da bi im međunarodno priznanje donijelo više prava. I za palestinsko-američkog publicista Alija Abunimaha, osnivača internetske platforme Electronic Intifada, bi zahtjev iznesen pred UN-om bio prazna gesta koja bi samo dokazala da je mirovni proces iz Osla doživio potpunu propast. "To je potpuno nevažno i neće ništa promijeniti. Neće udaljiti niti jednog jedinog izraelskog vojnika, niti jednog jedinog doseljenika, neće promijeniti ništa na stanju palestinskih izbjeglica niti na položaju palestinskih građana Izraela", tvrdi on.

Štoviše, mišljenja je da je obraćanje UN-u izraz potpunog očaja i bespomoćnosti autonomnih palestinskih vlasti nakon 20 godina pregovora koji nisu urodili nikakvim plodom. Krivac za to je, smatra Ali Abunimah, međunarodna zajednica koja do sada nije pokušala prisiliti Izrael da se pridržava međunarodnog prava, prije svega odredbi Četvrte ženevske konvencije kojom se reguliraju prava i obveze neke okupacijske sile.

Izrael se priprema na razne scenarije

Izrael već sada priprema mogući odgovor kojim će reagirati na palestinski zahtjev pred Ujedinjenim narodima. Izraelski ministar vanjskih poslova Liebermann je najavio da će jedostrani koraci palestinske strane prisiliti Izrael da i on poduzme jednostrane akcije. Predsjednik nacionalnog Sigurnosnog vijeća Jaakov Amidror je za list Haaretz u ponedjeljak (25.7.) rekao da bi jednostrano proglašenje palestinske državnosti značilo kraj ugovora iz Osla i kršenje svih do sada postignutih sporazuma. Ugovore iz Osla su potpisali 1993-1995. šef Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat i tadašnji izraelski premijer Jizchak Rabin i još uvijek su pravna osnova za odnose između dvije države. Mirovni sporazum sklopljen u Oslu bio je prvi ikada sklopljen između Izraela i PLO-a.

Autori: Bettina Marx/ Sebastian Engelbrecht/ Dunja Dragojević

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm