Na privremeni rad u - Mađarsku?

Stotine gostiju svakog dana naručuju hamburgere i pizze u klubu Bacardi u poznatom mađarskom gradu Siofoku na obali Blatnog jezera. Reklo bi se da zbog atraktivne lokacije posao cvjeta, no to je pogrešan dojam. Problem nije u broju posjetitelja već u konobarima. Njih nema dovoljno. „Trenutno ih imamo pet, ali potrebni su nam još jedan ili dvojica“, kaže za DW Benigna Nemeth, menadžerica kluba, i dodaje da je pročešljala Internet, tražila na društvenim mrežama i postavljala oglase za osoblje ali da nije imala sreće. „Sve smo pokušali, ali ne možemo naći nove radnike.“

Ona nije usamljena sa svojim problemom. Mađarska se bori s manjkom radne snage. Ove godine je 35.000 radnih mjesta ostalo nepopunjeno.

Nacionalna organizacija za zapošljavanje je nedavno predstavila svoje prijedloge za prevladavanje ove situacije, a u njih spada i angažiranje stranih radnika. „Smatramo da su nam potrebni radnici iz inozemstva. Zbog potrebe za njihovim zapošljavanjem, doseljavanje će Mađarskoj biti vrlo važno, možda čak i trajno“, kaže Ference Rolek, potpredsjednik Udruge mađarskih poslodavaca i industrijalaca (MGYOSZ). Prema njegovim riječima, Mađarskoj svake godine nedostaje dodatnih 40.000 do 50.000 radnika, što znači da će za deset godina nedostajati njih 500.000.

Demografija

Glavni razlog za to je demografski razvoj. Niska stopa nataliteta je dovela do smanjivanja broja stanovnika tako da je 2011. on prvi put od 1960. godine bio ispod 10 milijuna. Povrh toga, mnogi Mađari su napustili zemlju u potrazi za većom zaradom u drugim državama EU-a. Ministar gospodarstva Mihaly Varga podržava ideju poslodavaca i kaže da bi vlada trebala podržati ideju o posudbi kvalificiranih radnika iz trećih zemalja – dakle i onih izvan EU-a.

Domaći mediji odmah su ukazali na proturječnost između tog koncepta i ponašanja Mađarske prema izbjeglicama i migrantima koji dolaze u Europu. Budimpešta čini sve kako bi spriječila njihov ulazak u zemlju. Mađarska vlada naglašava da između imigracije i terorizma postoji direktna veza. Za listopad je planirano održavanje referenduma o tome hoće li Mađarska prihvatiti europski sustav kvota za razmještanje izbjeglica. Premijer Viktor Orban je rekao da bi glasanje protiv toga potpomoglo mađarsku neovisnost.

Samo dan poslije izjave Mihalya Varge, njegovo ministarstvo je priopćilo da „migracija nije odgovor na nedostatak radne snage“ i naglasilo da su mediji pogrešno interpretirali njegovu izjavu. Dodalo je i da ministar gospodarstva „ne odobrava dovođenje mase nekvalificiranih i nepismenih migranata u Europu“.

Ipak, u izjavi se kaže da Vlada podržava dovođenje kvalificiranih radnika iz inozemstva za neke struke.

Nepopunjena radna mjesta

Dirk Woelfer iz Njemačke gospodarske komore kaže da njemačke firme, na koje otpada četvrtina svih stranih investicija u Mađarskoj, smanjuju obujam posla u toj zemlji zbog nedovoljnog broja radnika: „Dugoročno gledano, ako nemate na raspolaganju kvalificirane radnike, dobro ćete razmisliti hoćete li širiti kapacitete.“

U prijedlogu Udruge poslodavaca se kaže i to da bi trebalo primati doseljenike koji se lako mogu kulturno integrirati u mađarsko društvo: „Ako je netko vrlo različit, neće poštivati zakone i poredak ili nije u stanju integrirati se u našu kulturu, firmu s takvim radnicima je vrlo teško voditi“, rekao je Rolek. Najlogičnije bi bilo da se privuku građani susjednih zemalja koji imaju mađarske korijene. 1920. godine dijelovi Mađarske su sporazumom dodijeljeni susjedima – Srbiji, Ukrajini, Rumunjskoj i Slovačkoj. U tim zemljama još ima ljudi koji govore mađarski. Stručnjaci smatraju da bi bilo mudro kada bi Mađarska u potrazi za radnicima malo zavirila preko svojih granica.

Diversifikacija

Martin Kahanec je profesor javne politike na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, stručnjak za ekonomiju rada i imigraciju. On kaže da se migranti koji su „kompatibilni“ s Mađarima mogu lakše integrirati, ali ne rade u strukama koje su deficitarne u Mađarskoj. „Migranti koji dolaze iz dalekih kultura, regija i zemalja možda se teže integriraju, ali imaju sposobnosti koje su nove, donose veću dinamiku i otvaraju nove mogućnosti za gospodarstvo.“ Prema njegovim riječima, doseljenici koji imaju drukčije sposobnosti mogu oživjeti trgovinu i poslovne odnose širom svijeta, „a to je ono na čemu i mađarska vlada radi već godinama“.

Ono sa čime se svi slažu je da bi bolja edukacija i obuka doprinijeli i uključivanju većeg broja Mađara u radne procese. Posebno je velika nezaposlenost među Romima, koji su žrtve široko rasprostranjene diskriminacije. Poslodavci predlažu da se Romi bolje integriraju u društvo, kao i da se još u prvom razredu osnovne škole povede računa o njihovom bolje obrazovanju. O tim prijedlozima će se diskutirati u rujnu kada se nastave razgovori s Vladom. Rolek je uvjeren da se rješenje za nedostatak radne snage ne može naći samo u Mađarskoj: „Još uvijek smatram da, čak i ako iskoristimo sve resurse u Mađarskoj, oni nisu dovoljni za zadovoljenje potražnje.“