Na Zapadu problemi, na Istoku oluja poskupljenja
18. lipnja 2008Europske zemlje u razvoju su mnogo više pogođene hirovima globalnog tržišta sirovina nego razvijene zemlje zapada Europe. Stopa poskupljenja je puno veća već i zbog hrane jer je udio za živežne namirnice u ukupnim troškovima u srednjoj Europi 18% a u Ukrajini čitavih 60%. S druge strane, u tim zemljama i plaće mnogo brže reagiraju na povećanje cijena. Tome je djelomice razlog i tradicija preračunavanja u neku čvrstu valutu kao što je prije bila njemačka marka a danas euro.
Sve veća razlika prema zoni eura
U osnovi su stručnjaci jednoglasni kako je u zemljama koje se brzo razvijaju gotovo normalno da imaju višu inflaciju nego razvijene zemlje. To se objašnjava i bržim rastom produktivnosti i rastom plaća, ali se u posljednjih deset godina stopa inflacije u zemljama srednje i istočne Europe veoma približila onoj u zoni eura. Sada, naglim povećanjem cijena namirnica i energenata, razlika postaje sve veća: u Njemačkoj se u proteklih 12 mjeseci povećala za 1,1 % dok je u Češkoj sa 2,6% skočila na 6,8 %. Što dalje na istok, razlika je još veća: u Bugarskoj je sa 5,3 dospjela do 14 posto, u Letoniji je u proljeće 2007. iznosila 8,9 % a danas je odletjela na 17,7 %.
Tek sad se povlače kočnice
Već kritično je na primjer u Ukrajini: tamo se ove godine očekuje inflacija od 24,3 posto što je već agenciju za rejting S&P navelo da joj spusti pouzdanost sa "BB minus" na "B plus". To bi moglo značiti da će se smanjiti i investicije u tu zemlju. Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke smatra kako nije krivo samo svjetsko tržište, nego i pogreüna politika tamošnjih nacionalnih banaka. Mnoge su podcijenile opasnost sve većeg volumena novca u opticaju i tek u posljednje vrijeme su postale restriktivnije - osobito se to odnosi na Tursku. Sada su mnoge postale svjesne opasnosti i objavile nepovoljnije prognoze razvoja inflacije a na primjer Poljska i Mađarska će povećati temeljnu kamatnu stopu.
Euro tamo ne raste - nego pada!
Gotovo kao kuriozitet zvuči činjenica da mjenjački tečajevi nacionalnih valuta ovih zemalja prema euru posljednjih mjeseci nisu padali - nego rasli! Razlog leži u odluci Europske središnje banke da se oštrije posveti borbi protiv inflacije. Time je ostavljen veći prostor nacionalnim bankama u njihovoj kamatnoj politici - i veći prostor spekulantima koji su naumili iskoristiti "škare" koje su se otvorile. Svako zlo za jedno dobro: ekonomist banke Unicredito Martin Blum smatra kako bi bez tog kapitala inflacija u tim zemljama bila još i veća - negdje za čitav postotak.
Odgođeno uvođenje eura
Ali usred ove oluje, teško se može računati da će tako skoro neka nova zemlja uploviti u zonu eura. Naravno, to se ne odnosi na Slovačku koja je već praktično čvrsto usidrena za Frankfurt - iako i Bratislavu dobrano tresu ove nedaće. Sada su zapravo svi sretni da se nije žurilo sa uvođenjem eura - Zapad jer bi to opterećivalo čitavo zdanje Europske središnje banke ali i Istok. Te zemlje ovako imaju problema, ali i mnogo veću mogućnost da sami nađu načina kako će se izvući iz nevolja. Kada je riječ o Ukrajini, ona prije svega gleda - u nebo. Jer sada sve ovisi o žetvi: ako bude dobra, kao što sada izgleda, onda će i problemi biti mnogo manji.