Naftni embargo: EU demonstrirao jedva postignuto jedinstvo

Kompromis je postignut: do kraja godine bi EU trebao prestati kupovati rusku naftu koja se isporučuje preko morskih luka.

Mađarska, Slovačka i Češka će u početku biti izuzete od embarga EU-a na rusku naftu - koja se isporučuje naftovodom. Uzgred, Bugarska i Hrvatska su također za sebe tražile i dobile iznimke - duža prijelazna razdoblja za naftni embargo.

Najvažniji rezultat za šefove država i vlada na summitu u Bruxellesu: očuvano je jedinstvo EU-a i zadržana sposobnost djelovanja. Olakšanje na sve strane.

Dobar poker

Bio je to „tipičan pregovarački poker EU-a koji na kraju ipak uspije", umiruju neki diplomati EU-a. Drugi vide prilično jasne pukotine u jedinstvu EU-a.

Čini se gotovo bizarnim da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski morao opomenuti summit EU-a da se riješi spor oko embarga na naftu. „Interni sporovi samo dovode do toga da Rusija povećava pritisak na Europu", rekao je Zelenski u svojoj video-poruci za sastanak u Bruxellesu.

Mađarski premijer, Viktor Orban, povukao je prijetnju vetom - i time je oslobođen put za šestu rundu drastičnih sankcija Rusiji, koja već tri mjeseca vodi rat u Ukrajini. Orban je ovog utorka imao rođendan i zauzvrat dobio veliki politički poklon od EU-a. On je tjednima uspješno odolijevao oštrijim sankcijama Rusiji jer je njegova zemlja potpuno ovisna o naftovodu „Družba" kojim je Sovjetski Savez opskrbljivao bivše bratske komunističke države. To ime danas djeluje prilično zastarjelo.

Latvijski premijer Krisjanis Karins kaže da je jasno da bi Rusija bila pogođena samo potpunim energetskim embargom.

„Potrebne su nam potpune i hitne sankcije za ugljen, naftu i plin. Zajedno idemo naprijed što je brže moguće. Važno je da ostanemo zajedno, da smo jedinstveni." Karins je govorio o „fantastičnom koraku“ u pravom smjeru kako bi se Rusiji otežalo financiranje rata.

Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik nazvao je naftni embargo „pola koraka“. Ukrajinski političari neprestano kritiziraju da previše novca od energetskih poslova nastavlja teći u rusku ratnu blagajnu.

Efekt sankcija na Rusiju i EU

Međutim, efekt ovog embarga koji se odnosi samo na tankere - je ograničen. U potpunosti će stupiti na snagu do kraja godine, čime bi Rusija izgubila dvije trećine izvoza nafte u EU i što bi, prema izračunima agencije Bloomberg, rezultiralo gubitkom od oko deset milijardi dolara za Rusiju.

Ruski izvoz nafte će se smanjiti na 10 posto prethodnog obujma tek kada Njemačka i Poljska dobrovoljno prestanu kupovati sirovu naftu iz naftovoda Družba - kao što su već najavile.

Mihail Krutihin, stručnjak za naftu iz Osla, za DW procjenjuje da će gubitak prihoda za ruski državni proračun biti još veći: Rusija bi od sljedeće godine ostala bez oko 25 posto prihoda – oko 50 milijardi dolara. Teško je prodati naftu Aziji.

Drugi ekonomisti naglašavaju da ne postoji direktna veza između energetskog biznisa i financiranja ruskog agresorskog rata. Vojnici i oružje proizvedeno u Rusiji i dalje se plaćaju u rubljama koje Kremlj može tiskati preko središnje banke.

Ono što je, međutim, izvjesno jest da će zbog ovog embarga cijene energenata za potrošače u Europi nastaviti rasti i da inflatorni pritisak neće jenjavati.

Kada je u pitanju energija, stvari postaju ozbiljne

Predstoje daljnji testovi jedinstva u EU-u - jer, što je više sankcija u energetskom sektoru, to su teže posljedice za države EU-a.

Viktor Orban poziva da se pažljivo razmisli o posljedicama sankcija. „Energija je ozbiljna stvar. To nije dječja igra. To znači da su nam najprije potrebna rješenja pa onda sankcije. Do sada smo se uvijek opredjeljivali za sankcije, a onda razmišljali o posljedicama i mogućim rješenjima. Ali energija je rizična. Ovo je ozbiljna stvar.“

Sada je odlučeno o postupnom ukidanju uvoza ruskog ugljena i ruske nafte. Međutim, kada je riječ o sankcijama na uvoz prirodnog plina, Austrija, Italija i prije svega Njemačka, izjavljuju da će bez nanošenja ozbiljne štete vlastitom gospodarstvu, od ruskog plina moći potpuno se oprostiti tek za nekoliko godina.

Međutim, Poljska i baltičke države, i naravno Ukrajina, zahtijevaju da se odmah prekine s uvozom ruskog plina.

Prema informacijama Vijeća veleposlanika EU-a, sedmi paket sankcija je već u pripremi - ali ne uključuje prirodni plin, već više trgovinskih barijera i prepreka za ruske kompanije i banke.

Afrika zabrinuta zbog žitarica

Predsjednik Afričke unije (AU), senegalski predsjednik Macky Sall, koji je bio gost summita preko video-veze, također je pozvao da se razmotre posljedice sankcija.

Odluka da se državna ruska Sberbanka isključi iz platnog sustava SWIFT afričkim zemljama otežava plaćanje uvoza žitarica ili gnojiva iz Rusije. Po Sallovim riječima, to će pogoršati prehrambenu krizu u Africi, koja će nastati zbog izostalih isporuka žita iz Ukrajine. Sall je pozvao EU da s Afrikom radi na pronalaženju rješenja.

Njemački savezni kancelar Olaf Scholz je na konferenciji za novinare Mackyju Sallu indirektno odgovorio: ne treba miješati uzrok i posljedicu. Sankcije su nužne. „Postoji razlog za to što mnogi građani u svijetu imaju poteškoća prehraniti se - to je ruski agresorski rat u Ukrajini. Odgovornost za opasnosti koje nam prijete očigledno snosi Rusija i njezin predsjednik. Zato je toliko važno da pojačamo naše napore da omogućimo izvoz žita iz Ukrajine", rekao je Scholz.

EU i Afrička unija stoga podržavaju inicijativu Ujedinjenih naroda da se za izvoz žitarica otvore ukrajinske crnomorske luke koje blokira Rusija. Europska unija radi na alternativnim kopnenim putovima prema zapadu kako bi izvukla žito iz Ukrajine. U tom cilju za uvoz iz Ukrajine treba svesti na minimum carinske formalnosti za kamione, što do sada u praksi nije funkcioniralo glatko na granicama EU-a s Ukrajinom.

Sporna točka za sljedeći summit

Na sljedećem summitu EU-a krajem lipnja šefovi država i vlada žele odlučiti mogu li, kako i kada Ukrajina, Gruzija i Moldavija biti primljene u Zajednicu.

Istočne zemlje članice EU-a su tu za brzu akciju. Veliki neto davaoci za fondove EU-a poput Njemačke, Francuske i Italije imaju tendenciju da usporavaju stvari. Bit će to još jedan test sposobnosti EU-a da postigne konsenzus.