Najskuplji potres u povijesti
14. ožujka 2011
Potres i veliki plimni val tsunami koji su u petak (11.3.) poharali istočnu obalu Japana po svoj će prilici biti najskuplja prirodna katastrofa u povijesti čovječanstva - barem iz perspektive gospodarstvenika, bankara, osiguravajućih društava i burzovnih špekulanata. Prema procjenama stučnjaka iz velike banke Credit Suisse gospodarska šteta bi mogla iznositi između 170 i 180 milijardi dolara. Samo za usporedbu: dosada najskuplja prirodna katastrofa je bio potres, također u japanskom gradu Kobeu 1995. Tada je poginulo oko 6.500 ljudi a ukupna šteta je iznosila oko 100 milijardi dolara.
Potres u pokrajini Sečuan na jugozapadu Kine u svibnju 2008. godine je bio daleko katastrofalniji kada se radi o broju ljudskih žrtava - službeno se govori o oko 80.000 mrtvih, 375.000 ranjenih te oko šest milijuna ljudi koji su ostali bez krova nad glavom. Ali po ukupnoj materijalnoj šteti on je "tek" na trećem mjestu.
Skupi potres za osiguravajuća društva
Najveći financijski teret ovog sadašnjeg potresa u Japanu morat će snositi velika osiguravajuća društva, prije svega ona koja se bave reosiguranjima. Prema dosadašnjim procjenama, samo na osiguranim zgradama je pričinjena šteta u iznosu od oko 35 milijardi dolara, objavili su stručnjaci za analizu rizika svjetskog osiguravajućeg društva AIR Worldwide. A tu još nisu uračunate štete na infrastrukturi te industrijskim pogonima.
Agencija za rejting Moody's izričito kao reosiguravajuća društva koja su ponajviše opterećena navodi najveću takvu kompaniju, njemački Munich Re iz Münchena, potom švicarski Swiss Re te također njemački Hannover Rueck. Što se tiče klasičnog direktnog osiguranja tu su u Japanu uvjerljivo dominirala domaća osiguravajuća društva - tri najveća su pokrivala više od 90% japanskog tržišta.
Potres - velike štete ali i poneka šansa
Potres će ozbiljne posljedice imati i po japansku industriju. Središnji japanski indeks Nikkai je odmah po utvaranju burze u Tokiju u ponedjeljak (14.3.) zabilježio pad vrijednosti od šest posto, pri čemu su ponajviše vrijednost izgubile dionice velikih proizvođača automobila poput Toyote i Honde, koje su pale za 8 posto, te Nissana, koji je izgubio čak 10 posto na vrijednosti. Ove tvrtke su zbog potresa morale zaustaviti veliki dio svojih proizvodnih pogona, i još je nejasno kada će oni moći biti ponovo otvoreni.
Uz njih je za sada veliki gubitnik i elektronska industrija - Sony je također obustavio proizvodnju u osam tvornica, bez navođenja kada će ona biti nastavljena. Vrijednost njegovih dionica je pala za 9,1 posto. A proizvodnju je do daljnjeg prekinuo i proizvođač foto aparata i kamera Canon - rezultat: pad vrijednosti dionica za čak 16 posto.
Osim ovih industrijskih grana, pogođeni su i industrija čelika, opskrbljivači električnom energijom i plinom, luke te naravno osiguravajuća društva.
Među profiterima od potresa mogla bi biti u prvom redu japanska građevinska industrija koja očekuje ogromne poslove u procesu obnove - vrijednost njihovih dionica je porasla za oko 40 posto.
Bez većih problema po svjetsko gospodarstvo
Hoće li srednjoročno gledano bilanca biti pozitivna ili negativna po japansko gospodarstvo, za sada nije moguće sa sigurnošću reći - dok jedni stručnjaci procjenjuju da će štete biti velike zbog prekida u procesu proizvodnje te pada konjunkture, drugi smatraju da će obnova dovesti do novih velikih investicija i čak do gospodarskog poleta. Većina ipak smatra da će kratkoročno štete biti veće, te da će japansko gospodarstvo, koje je i prije potresa bilo u krizi, sada trebati još više vremena da se ponovo osovi na noge.
Što se tiče posljedica potresa u Japanu po svjetsko gospodarstvo, tu analitičari smatraju da nema razloga za veliku brigu. Odmah nakon potresa je već zabilježen pad cijena nafte na svjetskom tržištu - na burzi u Singapuru je barel koštao 98 dolara, čime je cijena pala ispod psihološki važne granice od 100 dolara. Japan je inače treći po veličini potrošač nafte na svijetu i najveći uvoznik. Sada se očekuje da će zbog smanjenja proizvodnje biti smanjena i potražnja za "crnim zlatom".
Institut za njemačko gospodarstvo (IW) smatra da je globalno gospodarstvo dovoljno jako i dinamično da bez većih problema prebrodi posljedice potresa u Japanu. Što se Njemačke tiče, ovdašnji stručnjaci su zasada vrlo mirni - na Japan otpada samo jedan posto njemačkog izvoza i tek tri posto uvoza.
Autor: dpa/afp/rtr/Z. Arbutina
Odg. ur.: A. Jung-Grimm