Kancelar najavljuje pooštravanje zakona o oružju

„Dosta je bilo", poručio je nakon ubojstva u Solingenu predsjednik konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz. Merz obično ima prilično hladan odnos s kancelarom Olafom Scholzom (SPD), ali sada se šef najjače oporbene stranke u Bundestagu direktno obratio šefu vlade: „Pozivam vas da radite zajedno s nama kako bismo brzo i bez daljih odlaganja donosili odluke dosljedno usmjerene na sprječavanje daljih terorističkih napada poput onog koji se dogodio prošlog petka u našoj zemlji."

Merz je predložio da se u narednih nekoliko dana sastane s kancelarom, a prema medijskim izvještajima, do tog sastanka bi trebalo doći „već tijekom ovog  tjedna".

Kancelar je danas, s predstavnicima vlade savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije gdje se nalazi Solingen, položio cvijeće na mjestu napada. „Ovo je bio terorizam, terorizam protiv svih nas", rekao je Scholz i ujedno najavio pooštravanje zakona o oružju. To se posebno odnosi na noževe, naglasio je, ali i na „mnoge druge stvari koje treba regulirati".

U pogledu mogućeg pooštravanja Zakona o azilu, Scholz je bio nešto suzdržaniji. Osvrnuo se na nedavne političke odluke o povećanju broja deportacija i naglasio da sprovođenje tih odluka mora biti dosljedno.

Problem s deportacijama u Siriju i Afganistan

Neke od mjera koje predlaže čelnik oporbenog CDU-a Merz su drastične: „Dozvoliti deportacije u Siriju i Afganistan, a nove izbjeglice iz tih zemalja više ne primati. Svatko tko u Njemačkoj ima status izbjeglice, a otputuje u svoju matičnu zemlju, odmah gubi svaki boravišni status u Njemačkoj."

Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser iz redova kancelarove Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) već neko vrijeme razmatra mogućnost deportacija u Siriju i Afganistan. Međutim, kako je više puta isticala, to nije tako jednostavno: nema, na primjer, diplomatskih veza s talibanima koji vladaju Afganistanom. U Njemačkoj je na snazi zabrana deportacija u Afganistan otkako su radikalni islamisti došli na vlast u rujnu 2021.

Tri stranke na vlasti, SPD, Zeleni i Liberali (FDP), mogle bi se složiti s drugim Merzovim zahtjevima. Na primjer: „Stalna kontrola njemačke granice, dosljedno zaustavljanje na granicama i povratak primjene Dublinskih propisa. Prema njima, nitko tko uđe iz sigurne treće zemlje nema pravo ostanka u Njemačkoj."

Nakon napada nožem u Solingenu, policiji se predao 26-godišnji počinitelj iz Sirije. Prema izvještajima medija, on je ušao u Europsku uniju preko Bugarske i prema Dublinskim propisima trebalo je da tamo i podnijeti zahtjev za azil. Nakon što mu je takav zahtjev 2023. u Njemačkoj odbijen, trebao je biti deportiran natrag u Bugarsku, ali to se nije dogodilo, jer se sakrio.

U nedjelju poslijepodne, Visoki sud izdao je nalog za zadržavanje osumnjičenog u pritvoru. Taj najviši njemački sud je nadležan, jer je djelo klasificirano kao teroristički čin.

Dodatno proširenje graničnih kontrola?

Ministrica unutarnjih poslova Faeser u više navrata se žalila da mnoge zemlje EU-a, poput Bugarske i Rumunjske, dozvoljavaju tražiteljima azila da jednostavno otputuju dalje u Njemačku.

Savezna njemačka policija trenutno vrši provjere na nekoliko granica, na primjer prema Poljskoj, Češkoj ili Austriji. Kontrole su za sada predviđene do prosinca ali je ministrica nedavno najavila mogućnost produženja graničnih kontrola za najmanje šest mjeseci.

Faeser je ujedno svjesna da je saveznoj policiji, koja je nadležna za granične kontrole, hitno potrebno više službenika, trenutno ih ima 56.000. Država si međutim teško može priuštiti to povećanje, s obzirom na manjak u budžetu.

Habeck poziva na zabrane – u čiju efikasnost sumnja

Na to da efikasna borba protiv islamističkog terorizma u Njemačkoj košta mnogo, ukazuje i vicekancelar Robert Habeck iz redova Zelenih. On je iz svog doma u Flensburgu na njemačko-danskoj granici poručio: „Ne znamo je li užasan čin u Solingenu mogao biti spriječen strožim zakonima", napisao je ministar privrede na platformi X. Istodobno se založio za više zona u kojima bi bilo zabranjeno nošenje oružja, kao i za strože zakone o oružju: „Noževi i hladno oružje nikome u Njemačkoj nisu potrebni na javnim mjestima. Ne živimo više u srednjem vijeku."

Nošenje noževa i drugog oružja na javnim mjestima u Njemačkoj zabranjeno je otkako je 1973. stupio na snagu Zakon o oružju. Protiv pooštravanja tog zakona izjasnio se vladajući FDP. Njihov savezni ministar pravde Marco Buschmann najavio je: „Razgovarat ćemo unutar vlade o tome kako da unaprijedimo borbu protiv te vrste kriminala."

Oglasila se i Udruge njemačkih kriminalističkih policajaca, čiji je predsjednik Dirk Peglow ocijenio: „Počinitelja ne bi zaustavile ni zone zabrane nošenja noževa, niti opća zabrana nošenja noževa." U isto vrijeme, Peglow je rekao da bi policiji trebalo dozvoliti da vrši pretrese u potrazi za noževima bez posebnog razloga. Smatra da je neophodna rasprava o općoj zabrani nošenja noževa u javnosti – uz neophodne izuzetke.

Solingen – tjedan dana uoči važnih izbora na istoku

Rasprava nakon ubojstva u Solingenu intenzivirala se zbog nadolazećih važnih izbora u istočnonjemačkim pokrajinama Tiringiji i Saskoj. Radikalno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) tamo uživa podršku od 30 do 34 posto i mogla bi postati najjača politička snaga u obje pokrajine. Savez Sahre Wagenknecht (BSW), populistička stranka osnovana početkom godine, također prema ispitivanjima javnog mnijenja uživa jaku podršku građana. Obje stranke pozivaju na radikalno pooštravanje politike prema azilu i useljavanju.

Između ostalog, čelnik oporbenog CDU-a Friedrich Merz predlaže kancelaru da, ako već nije u stanju nametnuti strožu politiku prema strancima unutar svojih redova, iskoristi jedan rijetko korišteni instrument koji mu je na raspolaganju: „Iskoristite svoja ovlaštenja za postavljanje političkih smjernica i dozvolite Bundestagu da slobodno glasa o neophodnim zakonima. Svi oni iz redova Zelenih i FDP-a, ili iz redova Vaše stranke, koji ne budu za to, ostat će u manjini."

Ovlaštenje da postavlja političke smjernice daje pravo kancelaru da, u slučaju spora, nadjača mišljenja svojih ministara o svim pitanjima i da odredi smjernice vlade. Merz najavljuje da će njegova stranka, CDU, pristati na odgovarajući zakonski prijedlog.