„Namjerna greška“ medija u Srbiji?

Nakon što su mediji u Srbiji pogrešno interpretirali dio intervjua člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji se odnosi na Kosovo, uslijedile su oštre reakcije političara u Srbiji i BiH. Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić uvjeren je da je srbijanskim vlastima trebala „ekscesna situacija". „Govoreći o svojim stavovima o Kosovu, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nije rekao ništa novo. Problem je u tome što je njegova izjava u srbijanskim medijima krivo interpretirana. Zvaničnici u Beogradu sazvali su Vijeće za nacionalnu sigurnost kao da je u pitanju oružani napad na Srbiju, a takva reakcija nije slučajna. Srbija je bila umiješana i u nedavne događaje u Crnoj Gori i Makedoniji. Očito je da srbijanska vlast ne odustaje od toga da se nametne kao 'glavni igrač' na Balkanu", kaže Terzić.

Naš sugovornik ocjenjuje da vlast u Srbiji ovim želi skrenuti pažnju domaće javnosti i Zapada s bliskih odnosa koje njeguje s Rusijom, te činjenice da upravo srpske stranke sudjeluju u Vladi Kosova čiju neovisnost osporavaju. „Treba, također, osigurati i što bolju startnu poziciju u pregovorima s BiH o granicama, a sve se može promatrati i u kontekstu predstojeće presude Ratku Mladiću. Srbijanska vlast se treba ispričati svojim građanima koje drži u stalnom strahu, ali i BiH kojoj ovakvim ponašanjem nanosi veliku štetu. Mediji koji zastrašuju javnost i koriste jezik mržnje moraju snositi posljedice", kategoričan je Terzić.

Dušan Janjić: „Beograd mora sagledati cjelinu"

Predsjednik beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže da i Izetbegovićeva „složena" izjava dana u „neugodnom momentu" i srbijanske reakcije govore o tome koliko je politička situacija na Balkanu „nestabilna" i koliko prošlost opterećuje sadašnjost. „Nakon ovoga, prilika je da se počne s jednom drugačijom vrstom politike i razgovora. Vjerujem da će ova ishitrena sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije ipak dovesti do novih, bitnih točaka. Nije važan Izetbegović u cijeloj priči. Važan je problem, a problem je, ako se uzme u obzir ono što je u Srbiji izazvalo najviše bijesa, potreba, odnosno najava mogućnosti da se prizna Kosovo. Mi moramo shvatiti da je to realnost. I historijski gledano, postojao je poseban odnos između dijela Bošnjaka i Albanaca. U BiH, ako se uzme u obzir i stav Republike Srpske (RS), postoje različite pozicije oko Kosova, ali to nije pitanje na kojem Srbija treba lomiti svoj odnos prema BiH. Najgore je što se ovakve izjave sada zloupotrebljavaju na način na koji to čini Milorad Dodik najavljujući odcjepljenje RS-a. Beograd sada mora sagledati cjelinu, posebno razmotriti kakve veze Izetbegovićeva izjava ima s Erdoganovim aktiviranjem sandžačkog pitanja. Ako tu postoji neki rizik, onda ga treba pravovremeno uočiti. Ako i postoji, Izetbegovićeva odgovornost nije u rečenicama, nego u nesretnom vremenu, neuvažavanju okolnosti u kojima daje takve izjave. A Beograd mora razgovarati, ne samo s entitetom RS, nego i političkim predstavnicima Bošnjaka i Federacije BiH", kaže Dušan Janjić za Deutsche Welle.

Urednik u informativno-političkom programu BH radija 1 Amir Sužanj vjeruje da su izjave Bakira Izetbegovića u Srbiji prenesene neprofesionalno i tendenciozno, radi izazivanja „političke histerije". „Pogledao sam intervju koji su vodili novinari DW-a i uvjerio se da ono što je Izetbegović rekao nema nikakve stvarne veze s interpretacijama tog intervjua u srbijanskim medijima. Vjerujem da se u ovom slučaju radi o svjesnom izazivanju jedne široke konfrontacije. Reakcije iz RS-a, u prvom redu one Milorada Dodika, nimalo me ne iznenađuju. Njegov režim je u tako dubokom ambisu da se može spašavati jedino ovakvim zapaljivim političkim pričama. Mediji na koje SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) ima utjecaj sada će 15 dana pričati o ovom izmišljenom konfliktu, i to sve u vremenu kad bjesne protesti i štrajkovi, kad se otkrivaju razne afere, kad se ovaj entitet rapidno zadužuje i kad vlast nema odgovor na katastrofalnu ekonomsku situaciju. Bez ovakvih konflikata, Milorad Dodik je politički mrtav čovjek", kaže Sužanj.

Što kažu „stranci"?

Nakon raznih optužbi i tvrdnje Milorada Dodika da je Bakir Izetbegović „srpski neprijatelj broj jedan", te ponovnog aktualiziranja neovisnosti RS-a, oglasio se i Ured visokog predstavnika u BiH (Office of the High Representative – OHR). Iz OHR-a je priopćeno da „razdorne" izjave političara u BiH podsjećaju na tragične sukobe iz devedesetih i da je „ratnohuškačka retorika" potpuno neprihvatljiva u kontekstu Daytonskog mirovnog sporazuma. OHR napominje da je BiH suverena država i da njeni entiteti postoje „isključivo temeljem Ustava BiH". Zabrinutost zbog „retorike podjela" izrazila je i veleposlanstvo SAD-a u BiH. „Pozivi na odcjepljenje suprotni su Daytonskom mirovnom sporazumu i predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti", navedeno je u priopćenju. U odgovoru dostavljenom agenciji Srna, veleposlanstvo SAD-a u BiH tvrdi da nema paralela između RS-a i Kosova, i podsjeća da je „BiH suverena i međunarodno priznata država i prije Daytonskog sporazuma".

I Delegacija Europske unije (EU) u BiH upoznata je s navodima člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o Kosovu i reakcijama Srbije. Delegacija poziva sve političke subjekte u BiH da se suzdrže od retorike podjela „koja se doživljava kao odvraćanje od obaveza preuzetih u skladu sa Reformskom agendom".

Umjesto zaključka

Kako je medijsku i političku histeriju u regiji izazvao krivo interpretiran intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle, kratko je komentirao i direktor sarajevskog Mediacentra Boro Kontić. „Novinarstvo nema puno pravila, ali ja posebno volim jedno od tih rijetkih. To je načelo koje nam kaže da je na točno utvrđenim činjenicama svaki komentar slobodan. Ukratko, kad točno citirate izjavu, na volju vam je da to prokomentirate. Kako god hoćete", kaže Kontić.