NATO traži nove odgovore na nove prijetnje

U Bruxellesu se u četvrtak (14.10.) prvi puta nakon 11 godina okupljaju na zajednički sastanak ministri vanjskih poslova i obrane 28 zemalja članica NATO saveza, među kojima su i hrvatski minitri Jandroković i Vukelić. Ministri će raspravljati o prijedlogu antiraketne obrane, kojeg će predstaviti glavni tajnik NATO-a Rasmussen, a cilj je usvojiti novu strategiju na predstojećem sastanku na vrhu saveza za mjesec dana u Lisabonu.

Nova strategija NATO saveza trebala bi dati odgovore na nove opasnosti i prijetnje, na primjer kompjutorske napade. Strategija će još jednom naglasiti da je cilj stvaranje svijeta bez nuklearnog oružja. Istodobno će se međutim naglasiti da se do daljnjeg atomsko naoružanje ne može ukloniti iz arsenala. Ministri bi trebali razgovarati i o antiraketnom štitu za Europu, o kojoj bi se konačna odluka trebala donijeti odluka na lisabonskom summitu. Za sudjelovanje u antiraketnoj obrani pozvana je i Rusija.

Napetosti između Francuske i Njemačke ?

U okviru priprema za novu strategiju NATO-a koju će Savez predstaviti na lisabonskom sastanku na vrhu, pojavile su se napetosti između Njemačke i Francuske, posebice oko pitanja nukleranog oružja. Nakon prvih krugova priprema o novoj strategiji na razini veleposlanika, Njemačka i Francuska su zauzele suprotne pozicije. Prijepor se vodi oko središnjeg vojnog pitanja: može li NATO-ov antiraketni štit zamijeniti nuklearno oružje, kako to zahtjeva njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle ili bi raketni štit bio samo dodatak postojećem nuklearnom oružju, a to je pozicija Francuske ?

Glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen namjerava u petak prilikom susreta s francuskim predsjednikom Sarkozyjem u Parizu dogovoriti kompromisno rješenje, navode briselski diplomati. U četvrtak se u Bruxellesu okupljaju ministri vanjskih poslova 28 zemalja članica NATO-a kako bi raspravljali o novoj strategiji saveza.

Raketni štit nije zamjena za nuklearno oružje

Rasmussen se početkom tjedna ponovno založio za antiraketni štit, ali istodobno naglasio kako odustajanje od nuklearnog oružja u dogledno vrijeme ne dolazi u obzir. "Raketni štit nije zamjena za nuklearno zastrašivanje", rekao je Rasmussen.

Na lisabonskom summitu NATO-a koji će se 19. i 20. studenog održati u Portugalu, osim antiraketnog štita na dnevnom redu bi se moglo naći i osnivanje odbora za razoružanje. Odbor bi se bavio svim pitranjima kontrole naoružanja, koja je NATO ostavio u nadležnosti članica. Nadalje, moglo bi se započeti s provedbom kontrole vojnih sposobnosti koje će NATO trebati u budućnosti. Među ostalim, posebice Njemačka traži povlačenje 160 do 200 taktičnih atomskih bombi iz Europe.

Reforma NATO-a

Očekuje se da će se raspravljati i o možda ključnom pitanju NATO-a, a to je članak 5, koji predviđa pružanje pomoći svih članica u slučaju napada na jednu članicu NATO-a. Pojedine članice, kao što je Estonija, traže da pružanje pomoći stupi na snagu i u slučaju kompjutorskih napada ili poremećene opskrbe energijom. Dok s jedne strane glavni tajnik želi da se riješe "konstruktivne nejasnoće" oko tog pitanja, s druge strane Njemačka smatra da elektronsko ratovanje i energetski problemi nisu elementi koje pokriva članak 5.

Na lisabonskog summitu tema je i smanjenje zapovjednih struktura NATO-a i ostalih mogućnosti štednje. Planirano je smanjenje NATO-ovih glavnih uporišta sa trenutno 11 na sedam, kao i smanjenje broja osoblja sa 12.500 na 9.000 djelatnika. Predviđa se i smanjenje broja NATO-ovih agencija sa sadašnjih 14 na svega tri.

Rasmussen je najavio da na sastanku na vrhu očekuje i definiranje početka preuzimanje i predaje odgovornosti afganistanskim snagama sigurnost. Taj proces trebao bi se završiti najkasnije 2014. godine, kada bi odgovornost za cijelu zemlju trebala preuzeti afganistanska policija i vojska.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Z. Arbutina