1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Neizvjesna budućnost misije na Golanskoj visoravni

Jeanette Seiffert/Jakov Leon26. lipnja 2013

Vijeće sigurnosti UN-a treba odlučiti o produženju mandata misije UNDOF na Golanu, u kojoj su sudjelovali i hrvatski vojnici. Eskalacija nasilja u Siriji pokazala je sve bolne točke ovog angažmana plavih kaciga.

https://p.dw.com/p/18vgr
Foto: Getty Images

Posao pripadnika snaga Ujedinjenih naroda za promatranje razdvajanja na Golanskoj visoravni (UNDOF) nekada je bio na glasu kao dobro plaćen i miran. Te snage još od 1974. godine na koridoru dugom 70 kilometara nadgledaju primirje između Izraela i Sirije.

To se promijenilo eskalacijom sukoba u Siriji. Njezina relativno mirna granica s Izraelom postala je problematična. Sirijska vojska, ali i borci iz redova oporbe, stalno upadaju na to sporno područje, a u više navrata došlo je i do razmjene vatre s izraelskom vojskom. U svibnju su sirijski pobunjenici zarobili pripadnike plavih kaciga s Filipina. Neposredno nakon toga, Austrija je odlučila povući svoje vojnike uz obrazloženje da je stanje preopasno. Jedan dio austrijskog kontingenta već je stigao kući.

Filipinski vojnik
Filipinski vojnici pali su u ruke sirijskim pobunjenicimaFoto: REUTERS

Promatračka misija ograničenih ovlasti

Budući da su se okolnosti promijenile, nameće se pitanje je li sadašnji mandat ove misije UN-a dovoljan? Iznenadno povlačenje austrijskih vojnika, koji su od početka bili glavna uzdanica misije na Golanskoj visoravni, povećalo je važnost ovog pitanja uoči planiranog produženja mandata 26. lipnja.

Heinz Gärtner, profesor na Institutu za međunarodnu politiku u Beču, smatra da ne bi trebalo produžiti mandat ovoj misiji i kaže da je to što ova misija već odavno nije postavljena na stabilnije temelje veliki propust međunarodne zajednice. "Ta misija je morala biti pretvorena u misiju s mandatom koji bi omogućio i bojno djelovanje", kaže Heinz Gärtner. On dodaje da se to hitno mora učiniti, u protivnom je zaštita od napada sirijske vojske nemoguća: "Samo na taj način se ova demilitarizirana zona u tom obliku može i održati."

Plave kacige trenutno imaju promatračku ulogu i smiju vojno djelovati samo u slučaju samoobrane. Istovremeno nitko ne sumnja da je ova misija važna. Ujedinjeni narodi su zbog toga već potvrdili da će povećati broj pripadnika sa sadašnjih 900 na 1.250.

Izraelska oklopna vozila u tampon zoni
Izraelska oklopna vozila u tampon zoniFoto: Reuters

Fidži ponovo spašava misiju

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon nalazi se pred velikim problemom: kako što prije zamijeniti 380 vojnika iz Austrije. Fidži je ponudio svoje vojnike, ali ta zemlja već šalje svoje snage kao zamjenu za vojnike iz Hrvatske, Japana i Kanade, dakle zemlje koje su svoje pripadnike povukle u proljeće ove godine. Misije u okviru plavih kaciga trenutno su atraktivne za siromašne države. Vojnici iz tih zemalja koji sudjeluju u međunarodnim misijama bolje su plaćeni nego oni koji ostaju kod kuće. Osim toga, sudjelovanjem u međunarodnim misijama jedna zemlja može poboljšati svoj vanjskopolitički imidž. Zato nije slučajno što veliki broj pripadnika plavih kaciga potječe iz azijskih država kao što su Filipini, Indija, Bangladeš ili Pakistan.

Stručnjak UN-a Andreas Zumach ukazuje na problem UN-a u nalaženju novih sudionika UNDOF-a. Dosadašnji pregovori sa skandinavskim zemljama, prije svega sa Švedskom i Danskom, bili su bezuspješni. Ako ne bude pomaka, onda na Golanskoj visoravni ubuduće neće biti zastupljena nijedna europska zemlja. "Zbog toga je glavni tajnik UN-a prisiljen prihvatiti ponude država poput Fidžija ili drugih problematičnih zemalja, kojima možda nedostaje i iskustvo u međunarodnim misijama", kaže Zumach. Prema njegovom mišljenju, bilo bi bolje kada bi se Europljani zajedno s UN-om založili za pojačanje i proširenje mandata misije. U New Yorku se čude zbog nedostatka koordinacije među Europljanima. "Tamo se u najmanju ruku iza zatvorenih vrata smatra da ne postoji zajednička vanjska politika - da ne govorimo o zajedničkoj sigurnosnoj politici", kaže Andreas Zumach.

UNDOF nije jedini problem

Taj stručnjak čak govori o jednoj apsurdnoj situaciji. On kaže kako je svima jasno da će se situacija dramatično promijeniti kada više ne bude Asadovog režima. "Moguće je da će dijelovi Sirije postati područja na kojima operiraju terorističke skupine Al Kaide. Svi to znaju, samo o tome nitko ne govori javno", objašnjava Zumach. Jer, to bi onda značilo da bi se trebao pojačati mandat UNDOF-a. A to bi vjerojatno propalo zbog protivljenja Rusije u Vijeću sigurnosti, jer bi Moskva tada indirektno priznala da bi Asadova vlada mogla pasti.

Austrijanci su se počeli povlačiti s Golanske visoravni
Austrijanci su se počeli povlačiti s Golanske visoravniFoto: AFP/Getty Images

Politolog Heinz Gärtner tvrdi da slična kriza postoji i u slučaju misije UNIFIL u Libanonu. I tamo su plave kacige samo promatračka misija. "Ukoliko dođe do eskalacije, i tamo bi se moglo dogoditi isto. Države koje su uključene u tu misiju mogle bi s punim pravom reći: nismo u stanju da ostvarimo cilj i zato se povlačimo."