Nema odmora dok traje spašavanje eura

"Nemojte otplivati previše daleko", poručio je predsjednik Bundestaga Norbert Lammert zastupnicima kasno navečer 29. lipnja prije nego što je završio posljednju sjednicu prije ljetne stanke. On i nije morao biti vidovnjak da bi prorekao da stanka neće trajati punih deset tjedana, kako je prvotno planirano. Španjolska vlada je pregovarala s europskim partnerima o paketu pomoći njezinim ugroženim bankama. Osim toga Trojka Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a spremala se na putovanje po Grčkoj kako bi ispitala pretpostavke za davanje sljedeće rate pomoći za spas Grčke od bankrota.

Izvještaj Trojke o Grčkoj očekuje se do kraja idućega tjedna. Na temelju njega će predsjednici država i vlada euro-zone po hitnom postupku odlučiti o isplati pomoći. Zastupnici koji tada budu na godišnjem morat će puno kratkoročnije prekinuti odmor i vratiti se u Berlin. Ovaj put, prilikom glasovanja o pomoći španjolskim bankama, imali su više od tjedan dana vremena da organiziraju svoj povratak s odmora u Berlinu. Uprava Bundestaga ih je  obavijestila e-mailom, a njihovi zastupnički klubovi SMS-porukama.

Upitan konsenzus

Zastupnici se uglavnom slažu da treba spriječiti propast važnih španjolskih banaka. Samo su zastupnici Ljevice i nekoliko zastupnika iz drugih stranaka protiv toga. Pa ipak, oporba je kancelarki Angeli Merkel dala jasno na znanje da ne bude previše sigurna u njihovu potporu. Razlog je ono što će slijediti nakon pružanja pomoći bankama.

Od izbijanja financijske krize 2008. su države spašavale svoje banke. Neke države su usljed toga i same izgubile povjerenje financijskih tržišta pa su se mogle zaduživati samo uz visoke kamati ili uopće ne. Za njih je onda uspostavljen europski financijski kišobran.

Uzdrmane španjolske banke sad bi trebale dobiti pomoć izravno, a ne preko španjolskog državnog proračuna. Novac ide iz privremenog fonda EFSF-a s obzirom da trajni fond ESM nije mogao stupiti na snagu zbog tužbe pred njemačkim Ustavnim sudom protiv načina funkcioniranja toga fonda. Unatoč izravnoj pomoći, u slučaju da banke ipak propadnu, za dugove jamči španjolska država. Takva pravila su sad na snazi.

Oporba želi jasnoću za budućnost

Oporba u Njemačkom Bundestagu sumnjičava je hoće li ta pravila vrijediti i u budućnosti. Jer, bez obzira zadužuje li se država izravno ili jamči za dugove banaka, u oba slučaja to povećava kamate za njezine državne obveznice. Predsjednici država i vlada EU-a su u lipnju htjeli prekinuti taj mehanizam. Odlučili su da fond ESM može bankama davati izravnu pomoć, ali tek nakon što europska ustanova za nadzor banaka pod vodstvom Europske središnje banke započne s radom.

Čini se da je logika toga sporazuma da za dugove jamči ESM, a time na kraju krajeva države koje su osnovale taj fond. U tom smislu su se očitovali predsjednik euro-skupine Jean-Claude Juncker, povjerenik EU-a za zajedničku valutu Olli Rehn i novoimenovani šef ESM-a Klaus Regling.

Otpor i unutar vladajuće koalicije

Regling je time izazvao njemačku oporbu. "Ako Angela Merkel želi spašavanje država pretvoriti u spašavanje špekulanata među bankarima, onda to mora progurati svojom vlastitom većinom i uz otpor SPD-a", poručio je šef SPD-a Sigmar Gabriel. Više oporbenih političara je zahtijevalo od savezne kancelarke da još prije glasovanja u Bundestagu jasno kaže hoće li u budućnosti njemački porezni obveznici morati jamčiti za dugove stranih banaka.  To je zahtijevao i predsjednik bavarskog CSU-a Horst Seehofer, stranke koja je u vladajućoj koaliciji.

Savezna kancelarka Merkel je u jednom intervjuu uzvratila da još nije odlučeno tko će u budućnosti jamčiti za izravnu pomoć bankama. Dodala je da najprije Europska komisija mora izraditi prijedlog o europskoj ustanovi za nadzor banaka. Tek nakon toga se može razgovarati o sljedećim koracima, a na kraju će o svemu glasovati Bundestag.