Nemoguća misija za novu vladu Bugarske

Prijevremeni izbori održani 12. svibnja doveli su do veoma šarenog parlamenta Bugarske. Konačno, ove srijede (29.5.) su zastupnici ipak prihvatili premijera Plamena Orešarskog, u kojem dominira Socijalistička BSP i Stranka turske manjine DPS. Obzirom da one imaju točno polovicu zastupnika Parlamenta, bio im je potreban barem još jedan glas - i njega je ova vlada dobila od ultranacionalističke stranke Ataka.

S druge strane, konzervativna stranka GERB koja je donedavno samostalno vladala ima najviše zastupnika, ali oni nisu uspjeli naći koalicionog partnera. To pak otvara pitanje progona krivaca za golemi skandal masovnog prisluškivanja koji je potresao Bugarsku. Državno tužiteljstvo je još prije izbora objavilo kako ima "dovoljno dokaza" kako iza masovnog prisluškivanja stoji bivši ministar unutrašnjih poslova Cvetan Cvetanov iz GERB-a.

Ali ako se ove sumnje pokažu opravdanima, onda nema sumnje kako će morati biti podignuta optužnica i protiv ministrovog nalogodavca, dakle bivšeg premijera Bojka Borisaova. Stranka GERB ima još veliku podršku javnosti i takve optužnice bi se lako mogle protumačiti kao "osveta" i "lov na vještice". Takvu podjelu Bugarske brine i politologa Parvana Simeonova koji upozorava kako će socijalisti "tražiti popis svega što je učinila vlada GERB-a. U javnosti bi se to moglo shvatiti kao revanšizam i - gubljenje vremena.“

Problematični partner

To je bio i jedan od razloga zašto osobno predsjednik bugarske socijalističke stranke, Sergej Stanišev nije preuzeo formiranje vlade. Makar je drugi razlog bio još jasniji: on ne bi dobio podršku zastupnika nacionalističke stranke Atake koja je ipak barem podržala neovisnog kandidata Orešarskog. No, taj presudni glas populističke stranke Ataka bi novu vladu mogla skupo koštati. Tako je politički analitičar Daniel Smilov uvjeren kako je Ataka "parlamentarna i vladajuća stranka i istovremeno izuzetno štetna za parlamentarizam.“

Zato se mogu očekivati i sukobi s Europom. Jer dok je Stanišev čak i predsjednik europskih socijaldemokrata, zbog svojih kritičnih stavova prema globalizaciji, Ataka je politička snaga u Bugarskoj koja nije prihvatljiva u Bruxellesu i Strassbourgu. Povrh toga, upravo je to stranka koja se uvelike angažirala u prosvjedima zbog povećanja cijena električne energije.

Kako bi riješila i problem sve skuplje struje u najsiromašnijoj zemlji Europske unije, novoj vladi u Bugarskoj će biti jedino rješenje potražiti pomoć, ne u Europskoj uniji, nego na istoku, u Rusiji. To znači i oživljavanje ruskog projekta, atomske elektrane Belene – usprkos prosvjedima i dijela stanovništva u Bugarskoj, ali još više, protivljenjima tom projektu u Bruxellesu.

Ljubavne izjave Bruxellesu

Usprkos tome, vlada Orešarskog je već u prvim izjavama najavila bolju suradnju s Europskom unijom, želju za političkom stabilnošću nakon nemira protekle zime i nastavak strogih mjera štednje. Premijer Plamen Orešarski je i sam stručnjak za financije, a njegov bliski suradnik i novi ministar financija Petar Čobanov mogu biti jamstvo financijske stabilnosti sa kojom je i Europska unija veoma zadovoljna.

Druga važna poruka Europskoj uniji je imenovanje bivše predstavnice Europske unije u Bugarskoj, Sofije Zinaide Zlatanove kao nove ministrice pravosuđa. Upravo je ona do sada tek prenosila kritike Bruxellesa o korupciji koja još uvijek vlada u Bugarskoj i o netransparentnim trošenjima pomoći iz sredstava EU.

Štoviše, ona je imenovana i potpredsjednicom vlade i tu i politolog Smilov smatra kako je to "neka vrsta obećanja" Bruxellesu kako će Bugarska poštivati obaveze prema EU i da će učinkovitije koristiti sredstva Europe koja dobiva.

Sve u svemu, nova vlada u Sofiji želi udovoljiti svim stranama, i nacionalistima i Europljanima, istoku i zapadu - i sociolog Vasil Garnizov smatra kako to ne mora biti loše: „To nije niti koaliciona vlada, niti čisto politička. Ona nije lijeva, nego više u sredini, a drži otvorenima mnoge desne političke opcije. Ona nije pro-ruski orijentirana, nego i slijedi jasan kurs prema Europi. Zato vlada i nije tako loša, kakva je mogla biti“, smatra Garnizov.