Nepreglednost pretpristupnih fondova EU

Dobro došli u nepregledni svijet pretpristupne pomoći: na internet stranicama Europske Unije nalazi se gomila materijala strateških dokumenata u kojima doslovno cvate birokratski jezik. Gotovo je nemoguće odgonetnuti što se zapravo mijenja kada jedna zemlja postane kandidat za članstvo u Uniji. Što čovjek više traži na internetu frustracija je sve veća:

”To vrlo dobro razumijem i mogu reći da i za one koji se nalaze u samim strukturama nije jednostavno razumjeti sve pojedinosti i mehanizme”, kaže Jacques Wunenburger koji već tri godine vodi predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. On u Zagrebu odlučuje što će dobiti novčanu potporu iz Bruxellesa.

Do sada je postojao pretpristupni program CARDS – pomoć Europske Unije zemljama jugoistočne Europe. Ove godine Hrvatska je dobila 76 milijuna eura. Taj novac troši se za dodatna usavršavanja sudaca i odvjetnika ili za izgradnju cestovne mreže.

Kada u proljeće iduće godine Europska Unija započne pregovore o članstvu tada će Hrvatska imati pravo na dobijanje sredstava iz takozvanih pretpristupnih fondova: Programi PHARE i ISPA zamjenjuju CARDS, a to znači i više od 100 milijuna eura:

“Europski fondovi nisu predviđeni za ulaganja u gospodarstvo. Oni su namijenjeni prije svega prilagodbi zakonodavstva i pravnog sustava europskim standardima i stvaranju potrebnih struktura kako bi se moglo upravljati sredstvima Europske Unije. Nadalje ti fondovi su predviđeni za dovođenje infrastrukture za transport i okoliš na razinu Europske Unije”.

Program PHARE donosi najviše novca. Novac iz ovog programa namijenjen je reformi hrvatskih institucija, pravnosudnih na primjer. Doškolovanje suradnika, pozivanje europskih stručnjaka i tehnička oprema – sve to su načini kako se suce i pravnike upoznaje s pravom Europske Unije. Drugi program nosi naziv ISPA i pomaže jačanju infrastrukture i zaštite okoliša. Novi programi u načelu nastavljaju već ranije započeti smjer – no s jednom vrlo važnom razlikom, naglašava Wunenburger:

“U praksi će se još više zahtijevati poštivanje europskih normi. Projekt na području okoliša – primjerice projekt pripreme pitke vode – uključit će se u program ISPA samo ako projekt odgovara standardima Europske Unije. Može se dogoditi da građani to ne primjete odmah, ali u svakom slučaju u konačnici imaju koristi, jer će rezultat biti bolja kvaliteta pitke vode".

Novac mogu dobiti i nevladine organizacije. Koje projekte će podupirati odlučuje na licu mjesta predstavništvo Europske komisije u Zagrebu zajedno s hrvatskim stručnjacima. Dva do tri puta godišnje Europska komisija preko interneta poziva na natječaj.

”Radi se o vrsti natjecanja koje se uvode na tržište. Očekujemo prijedloge nevladinih organizacija. Do sada sve se odvijalo vrlo uspješno, financirali smo nekoliko stotina projekata”.

Od 2006. godine na snagu stupa i treći pretpristupni fond: SAPARD. 35 milijuna eura uložit će se u novu državnu agenciju koja će se u početku financirati sredstvima se najprije izgrađuje sredstvima iz programa PHARE. Ova agencija ima zadatak pripremiti hrvatsku poljoprivredu i prilagoditi je europskim mjerilima i standardima.

Tri pretpristupna fonda PHARE, ISPA i SAPARD načelno stoje na raspolaganju svim zemljama-kandidatkinjama. Posebno Rumunjska i Bugarska ovoga trenutka od njih imaju veliku korist. Ove godine te su dvije zemlje od Bruxellesa dobile četiri puta više novca nego Hrvatska.

Prije nego što je otišao u predstavništvo Europske komisije u Zagreb Jacques Wunenburger je radio u Komisijinom uredu u Bugarskoj. Tamo su pretpristupni fondovi korišteni prije svega za poboljšanje gospodarske strukture, jer to je tada bilo neophodno potrebno, kaže Wunenberger i dodaje:

"Bruto iznos društvenog proizvoda u Hrvatskoj je tri puta veći nego što je bio u Bugarskoj. To doduše nije kriterij za pristup, ali je ipak od ekonomske važnosti. Jer, za Hrvatsku se smatra da ima funkcionirajuću tržišnu ekonomiju, a to kod Bugarske nije bio slučaj. Startna pozicija Hrvatske je bolja – ne samo u usporedbi s Bugarskom, već i u usporedbi s drugim bivšim kandidatskim zemljama koje su 1. svibnja postale članicama Unije. Stoga se može nadati da će proces pristupa Hrvatske biti brži”.

Kod Turske je stanje složenije. Ona od 2001. godine dobija nacionalnu pretpristupnu pomoć na temelju posebnog dogovora. Ove godine bio je to iznos od 235 milijuna eura.

Sve navedene ”pretpristupne pomoći” završavaju krajem 2006. godine. Kako će pomoć pristupnim zemljama izgledati nakon 2007. godine i tko će tada biti sigurni kandidat za prijam – to u krugovima Europske Unije nitko ne može reći. Samo jedno je sigurno: pretpristupna pomoć za to razdoblje nosit će naziv ISPA.