New York - grad samo za bogate?

Oni predstavljaju jedno drugo lice New Yorka. Daleko od sjaja poslovnog Manhattana ili kreativne scene Brooklyna, na rubu grada, se nalaze njihova utočišta. Iz ureda humanitarne organizacije "Koalicija beskućnika", šalju ljutitu poruku gradonačelniku Michaelu Bloombergu: "Mislite li da je ugodno svaki dan jesti pljesnivu hranu?", stoji u otvorenom pismu beskućnika konzervativnom gradonačelniku i multimilijarderu Bloombergu koji je nedavno izjavio kako utočišta za beskućnike u New Yorku "nikad nisu bila udobnija" nego danas.

Novi New York

"Politika prema beskućnicima Bloomberogovog ureda je zaista katastrofalna", kaže Patrick Markee iz "Koalicije beskućnika". Broj građana "metropole svijeta" bez krova nad glavom se u 11 godina, otkako je Bloomberg gradonačelnik, povećao za 65 posto. Statistike broje preko 51.000 osoba koje svake noći traže smještaj u nekoj od humanitarnih ustanova. Novo je to da je među beskućnicima sve više kompletnih obitelji s djecom. Problemi New Yorka su i problemi mnogih drugih atraktivnih metropola diljem svijeta: ogromne i još uvijek rastuće stanarine, sve veće razlike između tankog sloja bogatih i rastućeg sloja siromašnih. Pritom je milijunska metropola na istočnoj obali SAD-a posljednjih desetljeća doživjela pravu transformaciju u pozitivnom smislu. Krajem 70-tih godina prošlog stoljeća New York je bio mračna metropola s jednom od najviših stopa kriminala na svijetu, s oronulom infrastrukturom i mnogim zapuštenim nekretninama čak i u najatraktivnijim dijelovima Manhattana. No stvari su se promijenile dolaskom republikanskog gradonačelnika Rudyja Giulianija i njegovog sljedbenika Bloomberga. Danas je stopa kriminala na rekordno niskoj razini, u gradu ima sve više parkova i staza za bicikliste. Oko 8,3 milijuna stanovnika New Yorka danas živi kvalitetnije nego ikada prije.

New York si ne može svatko priuštiti

No sve ima svoju cijenu. "New York definitivno nije grad koji si svako može priuštiti", kaže novinar New York Timesa Sam Roberts. Bolji životni standard privlači i građane dubljeg džepa iz cijelog svijeta. Čitave gradske četvrti poput jugoistočnog dijela Manhattana se pretvaraju u gradske četvrti kao stvorene za moderne urbane stanovnike: trgovine s organskom hranom, male galerije, kreativno uređeni kafići. Urbanisti ovaj proces nazivaju "gentrifikacijom". Ona nije zahvatila samo spomenuti Lower East Side, tradicionalnu useljeničku i radničku četvrt, nego i dobre dijelove Brooklyna koji je od Manhattana udaljen nekoliko minuta vožnje podzemnom željeznicom. Podizanje standarda zahvatilo je i one dijelove nekad zloglasnog Bronxa koji su bliži Manhattanu. U ovim "poboljšanim" gradskim četvrtima stanarina za trosobni stan iznosi u prosjeku 2000 dolara. To osjete i oni bolje stojeći. Još 2002. građani New Yorka su u prosjeku za stanarinu izdvajali 28 posto svog neto prihoda. 2009. je ta vrijednost već porasla na 34 posto i u stalnom je rastu. Oni s tanjom platnom vrećicom za krov nad glavom izdvajaju i više od 50 posto prihoda.

Što je to srednji stalež?

I srednji stalež stenje pod sve većim izdacima za stanovanje. S time da su u New Yorku kriteriji za srednji stalež nešto drugačiji nego drugdje. "Pitao sam nedavno jednu gradsku službenicu što se u New Yorku definira kao srednji stalež. I dobio odgovor po kojem su to ona domaćinstva koja godišnje zarade oko 100.000 dolara. Svuda u SAD-u bi se to već smatralo bogatim ili u najmanju ruku dobrostojećim. No u New Yorku je zbog visine životnih troškova to dostatno za samo srednji stalež", kaže Roberts. New York je pod gradonačelnikom Bloombergom postao luksuznim odredištem, atraktivnim samo za milijardere i turiste. Mnogi bogataši i grade nove stanove. No oni su pristupačni samo uskom sloju. Demokratski kandidat na izborima za gradonačelnika Bill de Blasio očekuje dobar rezultat i to zbog svoje socijalne politike. Tijekom svoje predizborne kampanje Di Blasio je obećavao New York za sve. "Bez radikalnih promjena, bez gospodarske politike koja se bori protiv neravnopravnosti i koja podržava srednji stalež će nadolazeće generacije New York doživjeti samo kao igralište za najbogatije", rekao je Di Blasio.

Demokratski kandidat je obećao i više ulaganja u socijalnu stanogradnju. To bi se financiralo većim porezima za bogate i vlasnike nekretnina. Njegov republikanski protukandidat Joseph Lhota (Bloomberg nakon dva mandata se više ne može kandidirati) naravno obećava suprotno: smanjenje poreza i uklanjanje prepreka za stanogradnju na slobodnom tržištu.