Nezadovoljni studenti, tvrdoglavi političari

Nema ni najmanje dvojbe oko toga da ideja o Europi kao kontinentu koji ujedinjuje sva sveučilišta u jednu mrežu zvuči privlačno i fascinantno. Stoga ni najmanje ne čudi da se u međuvremenu u reforme školskog sustava prema "Bologni" uključilo 47 zemalja, dakle čak i nekolicina onih koje nisu članice Europske unije. Kada je uvedena "Bologna" je obećavala studentima više mobilnosti, mogućnost studija na nekoliko fakulteta, lakši pristup tržištu rada i još štošta drugo. Danas, 13 godina kasnije, mnogi uviđaju da mnoge od ovih ideja nisu mogle biti provedene u djelo. No usprkos tome, kako se čini, za sada nitko od "Bologne" ne želi odustati. Naprotiv. Ovih dana su se predstavnici ministarstava znanosti i obrazovanja zemalja koje su 1999. godine uvele ove reforme sastali u Bukureštu. Riječ je o redovnom sastanku koji se održava svake godine, svaki put u nekom drugom gradu.

Više stresa, loša kvaliteta učenja

U međuvremenu je već svima poznato da većina studenata nije zadovoljna načinom i organizacijom studija prema "Bologni". Novi način studija od njih zahtijeva puno više rada u mnogo kraćem vremenskom razdoblju što, kako kažu, donosi velika opterećenja, stres, nekvalitetno učenje. Pa ipak, politika i stručnjaci s područja visokog školstva još uvijek od "Bologne" ne žele odustati iako i oni uviđaju nedostatke. Jedan od njih je primjerice problem oko priznavanja diploma i pojedinih ispita na fakultetima drugih gradova i država. “Po ovom pitanju imamo velikih problema“ kaže student Julian Hiller iz Udruženja njemačkih studenata. S njime se slažu i njegovi rumunjski kolege. „Osim toga, za studente u našoj zemlji najveći problem predstavlja financiranje studija. Mnogi bez nekog studentskog posla ne mogu preživjeti, a kada rade to se onda osjeća na kvaliteti njihova studija“, kaže Daniela Alexei iz rumunjskog Udruženja studenata.

"Bologna" je važna za budućnost

No, ovi, vrlo konkretni problemi iako za studente gorući, gotovo da i nisu došli na dnevni red sastanka u Bukureštu, iako su neki od sudionika na neki način ipak podržali studente. Tako je primjerice Lesley Wilson, glavna povjerenica Udruge europskih sveučilišta, naglasila kako je zbog financijske krize „opasno ugrožen san o Europi kao jedinstvenom fakultetskom području". Ona je naglasila da "Bologna" doduše nije baš poboljšala situaciju na sveučilištima, ali da je ona ipak itekako važna za budućnost. „Potrebni su nam visokokvalificirani mladi ljudi i upravo zbog toga moramo više raditi na ciljevima koje smo si zadali u početku. A to su: mobilnost, ujednačene diplome, bolja suradnja između sveučilišta...“, rekla je Wilson.

Helge Braun, državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja i znanosti u Berlinu, na situaciju gleda slično. „Jedna od važnijih tema, možda čak i najvažnija tema je doista – mobilnost. Danas je doduše za mnoge studente sasvim normalno da godinu ili dvije provedu na studiju u inozemstvu, no usprkos tome, broj onih koji to čine još uvijek je niži od 20 posto. Na tome moramo i dalje raditi“, rekao je Braun. Po njegovom mišljenju, mnogi od još postojećih problema će se s godinama relativirati i vjerojatno riješiti sami od sebe.

Studenti u pravilu nisu toliko optimistični iako se i oni nadaju, kako se moglo čuti u Bukureštu, da će se situacija s vremenom poboljšati, odnosno, „'Bologna' usavršiti“. „To očito nije projekt koji će trajati samo nekoliko godina već će biti potrebne generacije“, rekao je Julian Hiller i dodao kako današnji studenti samim time od ove reforme tek djelomično mogu profitirati.

Autor: Armin Himmelrath / Željka Telišman

Odg. urednik: Anto Janković