"Nije isključeno izbijanje svebosanskog ustanka"

Deutsche Welle: Od prošle srijede u BiH ne prestaju prosvjedi. Demonstranti korumpiranim političarima uzvikuju: "Bando, podnesi ostavku" ili skandira "Lopovi, lopovi!". Oni traže ostavke korumpiranih političara i to na svim razinama. Demonstrira se uglavnom u Federaciji, dok narod u Republici Srpskoj manje-više šuti. Može li ovaj socijalni bunt prerasti u svebosanski ustanak?

Rolf Mützenich: To nije isključeno jer vidim da se prosvjeduje u različitim gradovima s različitim intenzitetom, uglavnom protiv predstavnika političkog sustava. Vjerujem da se slijedi tendencija koja je postojala i proteklih mjeseci, kada je bila kriza oko jedinstvenog matičnog broja. To pokazuje da su ljudi nezadovoljni s političkim vodstvom i korumpiranim sustavom koji se u zemlji etablirao.

Međunarodna zajednica je nakon rata u BiH osnovala OHR i opremila ga velikim ovlastima u cilju izgradnje države BiH i njenih institucija, ali i kako bi spriječila eskalaciju nasilja. Ured visokog predstavnika je posljednjih godina, uprkos eskalaciji krize i korupciji, vodio tzv. politiku nemiješanja, drugim riječima reduciran je na ulogu promatrača. Hoće li Europa nakon najnovijeg izbijanja nemira u BiH ostati u ulozi promatrača ili namjerava nešto ozbiljno poduzeti?

Nužno je da se s obzirom na prosvjede, koji su usmjereni protiv struktura u čijoj obnovi smo i mu sudjelovali, točno informiramo kakve imamo mogućnosti. Moram priznati da unutar EU-a postoje razlike u mišljenjima kako treba izgledati funkcija visokog predstavnika. Nužno je da ponudimo kako da u okviru međunarodne zajednice damo bolju podršku zemlji, ali naravno da uzmemo u obzir potrebe ljudi i što je najvažnije da ozbiljno porazgovaramo s političkim predstavnicima na različitim razinama vlasti.

Ali međunarodna zajednica ima ovlasti za smjenu političara koji koče svaki progres. Zbog čega ona odustaje od tih ovlasti, za što se i Njemačka u prošlosti jako založila?

To je uvijek vrlo osjetljivo pitanje na koje nemamo jednostavnog odgovora. Naravno da postoje nedoumice kada miješanjem izvana dovedete do velikog preokreta unutar postojećeg sustava. Ne smijemo zaboraviti pozadinu zbog koje su se etablirale takve strukture. I ne možemo samo jednu razinu proglašavati odgovornom. Činjenica je međutim da je politička klasa dezavuirana svojim postupcima, ali i rasprodajom državnih poduzeća i imovine. Zato vjerujem kako je neophodno potrebno da njemačka vlada unutar EU-a razmisli bi li na temelju mogućnosti koje je otvorio Daytonski sporazum mogla pomoći da se udovolji po mom mišljenju itekako opravdanim zahtjevima i interesima prosvjednika. Ali tu postoje različite instance, ne samo u Uredu visokog predstavnika već i u strukturama EU-a.

Visoki predstavnik Valentin Inzko razljutio je ljude u BiH izjavom da će pozvati postrojbe EU-a u intervenciju. Je li to politika koju vodi EU ili Inzkova greška?

Ne držim puno do takvih izjava, posebno ne do toga da se odmah poseže za sredstvima koja se odnose na upotrebu sile. Činjenica je da su pojedine skupine iskoristile prosvjede i da je došlo do izbijanja nasilja i izgreda, isto tako napada na osobe, ali ne mislim da je od velike pomoći na samom početku igrati na kartu rješenja upotrebom sile. Jako me se dojmilo da su mnogi ljudi putem interneta upućivali apele da se uklone tragovi pustošenja i nasilja. To smo vidjeli i prilikom nemira u arapskom svijetu, gdje je vrlo osvješteno civilno društvo pokušalo provesti prosvjede bez nasilja i da su bili često izloženi državnim presijama. EU tu mora oprezno reagirati, pa tako i visoki predstavnik.

Hrvatski premijer Zoran Milanović je izjavio da će se založiti da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU-u i da se to pokušava odložiti na duge staze te dodao: "Nije jasno što EU hoće. Možda ništa loše, ali krajnje je vrijeme da se učini nešto dobro." Kako vi to komentirate?

Mislim da je to dobra izjava, jer ukazuje da i u samoj regiji postoje političari koji u okviru europskih integracija pokušavaju riješiti krize i izaći u susret ljudima. Ovakve izjave se moraju uzeti ozbiljno i EU ima sad zadatak da djeluje u izgradnji mira. Ne samo ponudom za razgovor, već i konkretnom pomoći od strane njemačke vlade. Niz je mogućnosti, od gospodarske suradnje do direktne pomoći. Naš veliki interes mora biti da zemljama koje nisu u EU pomognemo u procesu europskih integracija.

Može li Berlin u tom kontekstu uz pomoć nevladinih organizacija pružiti pomoć ljudima u BiH, prije nego što situacija još više eskalira?

Zaista bi morali razmisliti o takvoj vrsti pomoći. Mi imamo nevladine organizacije koje same djeluju u regiji. BiH je potrebna pomoć njemačke vlade na području razvojne politike. S druge strane, imamo situaciju da je Europska unija uvela sankcije BiH upravo zbog političke krize i nedjelotvornosti političkog sustava. I tu moramo točno vidjeti koje mjere i sredstva djeluju, a koje opterećuju građane.

Što može njemačka vlada učiniti kako bi pomogla ljudima u BiH?

Najprije izraziti poštovanje prema onima koji su smogli hrabrosti da prosvjeduju protiv političkog sustava i njegovih pojedinačnih predstavnika. Pri tome se ne treba ostati samo na apelima, već se moramo jako zauzeti da se na različitim razinama ti prosvjedi shvate ozbiljno. Moramo točno pratiti da pojedine stranke, po njihovim nacionalističkim linijama podjele, ne pokušaju iskoristiti prosvjede. Zemlji predstoje izbori i ovakve krize upućuju na moguću državnu represiju s jedne strane, a s druge strane na instrumentalizaciju prosvjeda i njihovo usmjeravanje na druge vrlo kritične sfere. Hitno su potrebne reforme, ali i potpuno drugačije ponašanje političke klase. Oni bi trebali biti predstavnici naroda i provoditi opravdane interese običnih ljudi.

Shvaća li se uopće u Njemačkoj i službenom Berlinu da, ako Europa ništa ne poduzme, to samo ohrabruje ekstremiste u BiH?

Politika je kompleksan pojam. Postoje pažljivi promatrači, koji su posljednjih dana izvještavali o prosvjedima u njemačkim medijima i to vrlo diferencirano. Mi u Bundestagu, a posebno u saveznoj vladi, sada moramo budno pratiti događaje u BiH. Razvoj situacije u pojedinim europskim zemljama pokazuje da ljudi imaju opravdan interes da imaju dobru vladu i političare koji ih vode, s druge strane socijalne nepravilnosti predstavljaju teret na putu kojim želimo i moramo ići a taj put je da Europa ostane regija u kojoj vlada mir.

U BiH se govori kako su Amerikanci odnosno State Department zatražili od Njemačke da se više angažira u BiH. Jeli to točno?

Mislim da američka vanjska politika od Njemačke, ali i od Francuske i drugih članica, očekuje zajedničko djelovanje na području vanjske politike i sigurnosti. Ne smatram da je to pogrešno, ali mi moramo diplomatski i preventivno djelovati u pojedinačnim situacijama, zemljama i regijama. Naša reakcija mora biti pravovremena i mislim da su i njemačka vlada i Europska unija sposobne tako djelovati.

Neki mediji u BiH objavili su da će njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier (SPD) uskori posjetiti BiH. Možete li nam Vi kao njegov blizak suradnik to potvrditi?

Ne poznajem detaljno kalendar s terminima našeg ministra vanjskih poslova. Siguran sam međutim da Frank-Walter Steinmeier, koji nije nov na dužnosti šefa njemačke diplomacije, pažljivo prati situaciju u zemljama Balkana i da želi doprinjeti sprečavanju daljnje eskalacije.

Mogu li nemiri u BiH ugroziti stabilnost na Balkanu?

Oni sigurno utječu na regiju, ali mi ne smijemo na to gledati kao da postoji direktna akcija-reakcija. Postoji različit razvoj situacije, koji pažljivo pratimo u pojedinim zemljama, posebno na njihovom unutarnjopolitičkom planu. Te zemlje su u ogromnoj ekonomskoj krizi. Pri tome pojedini neodgovorni političari pokušavaju iskoristiti gospodarske probleme. Ali niz zemalja Balkana razmišlja u regionalnom kontekstu. Vjerujem da je to dugoročno jedan od puteva EU-a ka regionalnom povezivanju Balkana.

Rolf Mützenich je potpredsjednik Kluba zastupnika Socijalno-demokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu i stranački stručnjak za vanjskopolitička pitanja.