„Nije pitanje hoće li doći do potresa, već kada“

Više od 5.000 ljudi poginulo je u Turskoj i Siriji, a još mnogo više je ozlijeđeno u teškim potresima koji su u ponedjeljak pogodili tu regiju. Broj žrtava stalno se povećava. Spasioci grozničavo i uporno rade na izvlačenju ljudi iz ruševina, a ujedno se moraju boriti i s nepovoljnim vremenskim uvjetima. Temperature u pogođenim područjima trenutno su često u minusu, a ponegdje je padao i jak snijeg.

Epicentar potresa jačine 7,4 stupnja Richterove ljestvice bio je u provinciji Kahramanmaraš u blizini sirijske granice, a još jedan potres jačine 6,6 stupnjeva po Richteru izmjeren je nedugo zatim u pokrajini Gaziantep.

Slagalica koja se pomiče

U tom, ali i u mnogim drugim dijelovima svijeta, zemlja često podrhtava. Zašto? Zemljina kora svojevrsna je slagalica – relativno je dinamična, odnosno pokretna, a sastoji se od mnogih pojedinačnih dijelova: od nekoliko gigantskih oceanskih ploča i više manjih kontinentalnih ploča. Znanstvenici se spore oko toga koliko onih malih i najmanjih tektonskih ploča zapravo ima.

U svakom slučaju, poznato je da se te ploče stalno pomiču – po nekoliko centimetara godišnje. To je sasvim normalno. Udaljavaju se jedna od druge, taru se međusobno ili se ponekad guraju. Tada se onaj kontinent iznad pomiče, a ta kretanja nazivaju se tektonika ploča.

Kompletna regija oko Istanbula je rizična

I u listopadu 2020. potres je potresao Egejsko more. Epicentar je bio u blizini turske pokrajine Izmir i to blizu površine mora. Tada je poginulo više od 100 ljudi, a više od tisuću je ozlijeđeno.

Turska je već dugo interesantna za istraživače potresa. Njemački znanstveni centar za geoznanosti (GFZ) iz Potsdama instalirao je mjerne uređaje u Turskoj još 1980-ih i prati tamošnju seizmičku situaciju. Rezultati pokazuju da je rizik od potresa vrlo visok u kompletnoj regiji oko Mramornog mora, na čijoj obali se nalazi i Istanbul.

„Nije pitanje hoće li doći do potresa, pitanje je kada će doći", rekao je još 2019. Marco Bohnhoff, seizmolog iz GFZ-a i stručnjak za tu regiju. On, ali i drugi stručnjaci tu procjenu zasnivaju na iskustvu s više jakih potresa tijekom povijesti Istanbula, na osnovi mjerenja koja pokazuju stalna pomicanja ploča ispod Mramornog mora i na činjenici da se neposredno pored Istanbula nalazi područje zone potresa koje je dugo bilo sumnjivo mirno.

„Postoje mnoge indicije da je to područje već duže vrijeme zaglavljeno. Nagomilavaju se naponi koji na kraju premašuju čvrstoću stijene i zatim naglo se smanjuju u roku od nekoliko sekundi pomicanjem obje tektonske ploče za po nekoliko metara“, objasnio je taj seizmolog u intervjuu za znanstvenu platformu „ESKP" (Earth System Knowledge Platform).

Što je ključno za sigurnost kuća i zgrada?

Stvarnu opasnost za zgrade, infrastrukturu i lokalno stanovništvo predstavljaju valovi potresa koji nastaju. Zato, po Bohnhoffu, i nije pitanje „hoće li", već „koliko će (potres) biti jak“ i „kada će se dogoditi“.

Pritom je najbolja zaštita od potresa za kuće i zgrade – otporna konstrukcija. To je, nažalost, vrlo skupo, kaže seizmolog. I ujedno pitanje je što je bolje rešenje: naknadno opremanje već postojećih zgrada ili izgradnja od temelja. Tijekom potresa u tursko-sirijskom graničnoj regiji u ponedjeljak ujutro, samo u Turskoj se, kako se navodi, srušilo više od 1.700 zgrada.

„Na fotografijama se može vidjeti da su neke od srušenih zgrada izgrađene prije nego što su moderni propisi o seizmičkoj sigurnosti stupili na snagu. One nisu bile projektirane da izdrže potres ove snage", kaže Mohammad Kashani, izvanredni profesor građevinskog i potresnog inženjerstva na Sveučilištu Southampton u Velikoj Britaniji.

„Kombinacija ogromne snage i epicentra relativno blizu površine dala je ovom potresu veliku razornu moć. Moramo pomno ispitati srušene zgrade i naučiti iz ovog strašnog događaja. Samo na taj način možemo u budućnosti praviti zgrade i gradove otporne na potrese", kaže stručnjak.

Pritom tu ne igra ulogu samo to kako je zgrada odnosno kuća napravljena, već i tlo na kojem je podignuta. U biti, što je podloga jača, to je bolje. „Najbolje je ako se zemljište sastoji od granita, a sasvim je drugačije ako se gradi na pijesku ili glini", rekao je Bohnhoff.

Na mekom tlu pokreti tla se mogu pojačati. Seizmolog to uspoređuje s mokrim pijeskom na plaži. Tapkanje po istom mjestu u pijesku dovodi do toga da se voda tamo skuplja. „Tada podzemlje postaje nestabilno."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu