Nijemac Weber želi biti predsjednik Europske komisije
8. studenoga 2018
Manfred Weber se uspio izboriti: on je glavni kandidat konzervativne Europske pučke stranke (EPP) za izbore u svibnju 2019. Time on pretendira na funkciju Predsjednika Europske komisije. U četvrtak se Weber, izglasavanjem na Kongresu EPP-a u Helsinkiju, izborio protiv Finca Alexandera Stubba, koji je bio njegov jedini suparnik u utrci za vodećega kandidata EPP-a.
Weber je 2014. godine preuzeo predsjedavanje najvećim zastupničkim klubom u Europskom parlamentu. Smatra se čovjekom koji zna balansirati i koji tiho vodi konzervativce i održava njihovo zajedništvo. 219 zastupnika ima široki spektar: od desničarsko-populističkih Mađara do liberalnih Belgijanaca. Sa svojim proeuropskim stavovima, Weber se distancirao od svoje stranke, bavarskog CSU-a. Zbog toga ga stranka bavarskih kršćanskih demokrata CSU, u posljednjoj europskoj izbornoj kampanji 2014. godine, nije željela postaviti kao vodećega kandidata. Glede migracija on je spretno manevrirao između pozicija kancelarke i predsjednice CDU-a Angele Merkel i stavova predsjednika CSU-a, ujedno ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera. Jedanaest Mađara - protivnika EU iz stranke Fidesz - Weber je zadržao u zastupničkom klubu, usprkos velikim kritikama s više strana.
Katolik Weber je čvrsto usidren u upravnim tijelima bavarskog CSU-a. Dobio je podršku i njemačke kancelarke za svoju kandidaturu. Da ga Angela Merkel nije podržala, Weberove šanse na putu da osvoji europske izbore i nakon komplicirane procedure postane šef Europske komisije bile bi ravne nuli. Navodno njemačka kancelarka i francuski predsjednik su se složili da iduće godine ključnu poziciju u EU-u preuzme Nijemac, a da na poziciju predsjednika Europske središnje banke dođe Francuz. Službeno kancelarka se nije oglasila o perzonalnoj kombinatorici u Bruxellesu.
Merkel za Webera
Kao i mnogi europski političari, Manfred Weber ima problem da ga mnogi glasači, izuzevši u Bruxellesu i njegovom izbornom okrugu u Bavarskoj, ne poznaju - niti u Njemačkoj, niti u Finskoj ili na Cipru. Mnogi predstavnici manjih država EU-a, neovisno od osobe Manfreda Webera, izražavaju sumnje u to koliko je dobra ideja postaviti Nijemca na vrh Europske komisije. Najveću državu članicu, koja najviše uplaćuje u proračun EU-a, male članice EU-a mogle bi smatrati predominantnom. Od 1967. godine nijedan Nijemac nije predvodio Europsku komisiju.
Neizvjesno je i kako će populistička koalicijska vlada u Italiji reagirati na njemačkoga kandidata. I Lega i pokret Pet zvijezda smatraju da je Njemačka i Angela Merkel odgovorna za sve krize.
Weberova karijera u CSU-u vodila je od predsjedatelja mladeži kršćanskih demokrata "Junge Union" do okružnog i pokrajinskog parlamenta. Weber je nakon što je diplomirao 1996. godine otvorio konzultantsku firmu za tehnologije koje štite okoliš, čiji je voditelj poslova i danas - sudeći po informacijama s njegove web-stranice kao parlamentarca u Bruxellesu. 2004. godine došao je u Strasbourg nakon kratkog zastupničkog mandata u Bavarskom parlamentu. U početku se nije snalazio u postupcima u Europskom parlamentu i nastavio je usput voditi svoje poduzeće. Ali, onda se Manfred Weber profilirao u pitanjima unutarnje politike u svojim zastupničkom klubu i na kraju postao njegov predsjednik. Međutim, on nikada nije imao državnu funkciju ili ovlasti. Njegovi kritičari naglašavaju da su svi posljednji predsjednici Komisije, Juncker, Barroso i Prodi, bili predsjednici vlada u svojim zemljama i samim tim poznavali i rad u Europskom vijeću.
Još dug put
Izbor glavnoga kandidata Euopske pučke stranke nije uklonio sve prepreke na vrhu EU-a. Budući sastav Europskog parlamenta, koji će biti izabran krajem svibnja 2019. godine, i dalje je vrlo neizvjesan zbog sve većeg broja desničarskih populista u Europi. Malo je vjerojatno da će konzervativci i socijaldemokrati uspjeti zajedno formirati većinu. Postoji potreba za trećom frakcijom, koja bi možda mogla podržati potpuno drugačijega kandidata. Njemački socijaldemokrati već su izjavili da neće glasovati za Manfreda Webera ako želi postati predsjednik Europske komisije.
Također je nejasno kako će se nova stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, En Marche, ponašati u budućem Europskom parlamentu. Macron je inzistirao da ne bi trebalo biti automatizma između glavnog kandidata i predsjednika komisije. Pravo predlaganje za tu funkciju će nakon Brexita imati 27 predsjednika država i vlada članica EU-a. Manfred Weber je stoga na samom početku dugotrajne izborne kampanje s neizvjesnim ishodom. Njegove šanse da stvarno naslijedi sadašnjeg predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, koji je 20 godina bio šef vlade i govori četiri jezika, prilično su slabe. Na kraju bi mu kao utješna nagrada mogla pripasti dužnost predsjednika Europskog parlamenta.