Nikolić "još uči" za predsjednika

Prvi koraci novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića izazvali su dosta pozornosti domaće i inozemne javnosti, ali i čitav niz negodovanja zbog pojedinih izjava. Izjave Tomislava Nikolića o Srebrenici i Vukovaru izazvale su dosta negativnih reakcija i u svijetu i u regiji, i pogoršale su, bar trenutno, dobrosusjedske odnose. Pojedini komentatori kao jedan od gafova navode i Nikolićev posjet Rusiji, koji je opisan kao neslužben, ali se unatoč tomu ocjenjuje da to ipak nije trebala biti prva inozemna postaja novoizabranog predsjednika.

Nastavak dijaloga s Prištinom

Cvijetin Milivojević, direktor PR agencije Pragma, kaže za DW da je još rano za mjerenje učinka Tomislava Nikolića kao novog predsjednika Srbije: „Dakle, primjećuje se da je tu bilo izvjesnih iskakanja iz diplomatskih šablona u proteklih desetak dana otkako se Nikolić zapravo uselio u Predsjedništvo Srbije. Ali, trebalo bi imati na umu da on zaista nema formiran ni svoj kabinet, i da je tu najvjerovatnije riječ o nekoj inerciji. Tu ja izjave Tomislava Nikolića vidim više kao izjave političara, ali ne još i kao izjave predsjednika države“, zaključuje Milivojević.
"Dosadašnji učinak Tomislava Nikolića je negativan, bar sudeći po onome što su njegove izjave izazvale", ocjenjuje za DW Boško Jakšić, vanjskopolitički komentator dnevnog lista Politika. Ako bismo se fokusirali samo na unutarnju politiku, mislim da je pozitivno njegovo obećanje da će od budućeg premijera tražiti preuzimanje inicijative za nastavak pregovora s Prištinom, i da će se i on sam zalagati za tu inicijativu: „Mislim da ta najava ili obećanje imaju velik značaj. Jer, to znači da spremnost za pregovore postoji, i da se ti pregovori dižu na jednu mnogo višu i ozbiljniju razinu, što bi trebalo omogućiti da se dođe i do nekakvog rješenja“.

"Predsjednički naučnik"

"Većinu gafova Nikolić je načinio na vanjskopolitičkom planu", smatra Jakšić te dodaje kako misli da je sve to ozbiljna opomena novom predsjedniku te da će ga to natjerati da ubuduće mnogo češće potraži mišljenje svojih vanjskopolitičkih savjetnika. "Naš je problem što imamo ljude koji taj posao uče na vrlo odgovornim mjestima. Recimo, izbjegavanje da se spomene riječ genocid je jedno populističko podilaženje onom dijelu javnosti koja još nije spremna na suočavanje s prošlošću. A upravo je to suočavanje s prošlošću nešto što još moramo vidjeti kako funkcionira i na mjestu predsjednika države. I to su svi ti testovi kojima će Tomislav Nikolić biti izložen najmanje sljedećih šest mjeseci, od Bruxellesa pa do regije“, zaključuje Jakšić.

Cvijetin Milivojević također ocjenjuje da Tomislav Nikolić tek uči što je diplomacija i diplomatsko ponašanje. Iako je najviše negativnih reakcija za sada stizalo iz regije, Milivojević ipak smatra da se regionalna politika Tomislava Nikolića neće mnogo razlikovati od politike koju je vodio Boris Tadić: „Mislim da je ta politika, barem onako kako su obećali Tomislav Nikolić i njegova stranka, u principu politika priznavanja teritorijalnog integriteta susjednih država. Ono što je novo u toj politici, i što je vjerovatno i iznerviralo službeni Zagreb, je direktno inzistiranje na tome da Hrvatska mora riješiti pitanje prognanih i izbjeglih lica, odnosno svojih bivših ili sadašnjih državljana srpske nacionalnosti. To predstavlja novost u odnosu na politiku Borisa Tadića, koji je na neki način prešutno, bar onako koliko je nama u javnosti bilo vidljivo, prelazio preko nekih problema“, kaže Milivojević.

"U nastavku predsjedničkog mandata Tomislava Nikolića možemo očekivati da će on maksimalno koristiti svoja ustavna ovlaštenja, i da neće biti 'engleska kraljica'. U slučaju kohabitacije s eventualnom vladom Borisa Tadića, tu će svakako biti ozbiljne obostrane kontrole", zaključuje Milivojević.