Sukob Saudijske Arabije i Irana

Očekivanja da će glavni proizvođači nafte na sastanku u Kataru dogovoriti, od mnogih toliko željeno, povećanje cijena su bila vrlo velika. No na kraju su oni koji su kući htjeli otići s novim cijenama nafte i povećanim budžetom ostali praznih ruku. Dogovor oko povećanja proizvodnje je propao zbog otpora dvije sile koje bi učinile sve samo da naškode jedna drugoj: Saudijske Arabije i Irana.

Iran ni ne pomišlja na smanjenje

Već uoči sastanka se dalo naslutiti da dogovora koji će ići u smjeru smanjenja proizvodnje neće biti. Iran je naime otkazao svoje sudjelovanje na sastanku u Dohi najavljujući kako i dalje ostaje pri svojoj odluci o povećanju dnevne eksploatacije na 4 milijuna barela dnevno, što znači povratak na vrijednosti prije zapadnih sankcija. Neki sudionici sastanka su, kako je javila TV postaja Bloomberg, još uvijek bili optimistični oko postizanja dogovora, bez obzira na odsustvo Irana. No Saudijska Arabija je inzistirala da i Iran bude potpisnik. Rijad naime strahuje da bi iransko izuzeće iz zajedničkog dogovora moglo Teheranu otvoriti vrata za još veću proizvodnju čime bi se naškodilo ljutom neprijatelju i susjedu Saudijskoj Arabiji.

Nek susjedu crkne krava

Odnosi dviju zaljevskih sila gori su nego ikada. Početkom godine dvije zemlje su prekinule diplomatske odnose zbog svađe oko smaknuća jednog šijitskog vjerskog vođe u Saudijskoj Arabiji nakon čega je uslijedio napad prosvjednika na saudijsko veleposlanstvo u Teheranu. Nakon dogovora o atomskom naoružanju sa Zapadom i ukidanja sankcija Iranu, ova zemlja pokušava napuniti ispražnjene državne blagajne pojačanom eksploatacijom nafte. I to pod svaku cijenu. Tržište je naprosto preplavljeno jeftinom naftom. Trenutna dnevna eksploatacija je, kako tvrdi Frank Schallenberger iz Pokrajinske banke Baden-Württemberga, za 1,5 milijuna barela viša od potreba tržišta. No propast dogovora iz Dohe nije pretjerano promijenio situaciju, kaže Schallenberger. Glavni proizvođači poput Rusije i Saudijske Arabije već godinama preplavljuju tržište jeftinom naftom kako bi nadoknadili gubitke pojavom dodatnih količina sirove nafte dobivene fracking-metodom, uglavnom u SAD-u i Kanadi.

Rupe u proračunu

To je rezultiralo padom cijena nafte i do 70 posto od čega naravno najviše pate zemlje proizvođači. Budžet Saudijske Arabije ovisi 90 posto od prihoda naftne industrije a prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) proračunski deficit u ovoj zemlji prošle godine je premašio granicu od 21 posto. No dok jednom ne smrkne, drugom ne svane: vozači diljem svijeta se vesele rekordno niskim cijenama naftnih derivata a od jeftinih energenata profitira i gospodarstvo. A ovakvo stanje bi, sudeći po odnosima između glavnih izvoznika nafte, moglo potrajati.