Ništa (još) nije jasno

Kada bi se vodili stranačkom logikom i svega onoga što smo do sada čuli o utrci za izbor stalnog predsjednika EU-a i «ministra vanjskih poslova» tada bi sve bilo jasno. Predsjednik bi postao demokršćanin - belgijski premijer Herman Van Rompuy, a bivši talijanski premijer Massimo D’Alema «ministar vanjskih poslova EU-a» i potpredsjednik Europske komisije. Tako bi među sobom dužnosti podijelile dvije najveće političke obitelji. No, takav scenarij samo dva dana prije summita 27 šefova država i vlada u Bruxellesu postao je malo vjerojatan – zbog dva razloga.

Europskim socijalistima za sada nije uspjelo odrediti vjerodostojnog kandidata kojeg bi bio prihvatljiv za sve. Nakon što je britanski ministar vanjskih poslova David Miliband odbijen, raste i otpor protiv D’Aleme zbog njegove komunističke prošlosti. Treća lijeva varijanta, britanska povjerenica za trgovinu Catherine Barroness Ashton smatra se "lakom" kategorijom bez vanjskopolitičkog iskustva, jednako kao i Grkinja Anna Diamantopoulou.

Zbog toga cijela priča bi se mogla postaviti naopako, a to je da europski socijalisti dobiju mjesto predsjednika Unije, a on bi na koncu mogao biti Gordon Brown - jer Tonyja Blaira nisu htjeli ostali iz EU-a. Demokršćani bi dobili ministra ili ministricu vanjskih poslova.

Žene traže vodeće pozicije u EU

Drugi razlog zašto bi sve na kraju moglo propasti je pobuna žena na visokim političkim funkcijama, a sve je počelo u Europskom parlamentu. U ponedjeljak su se povjerenica Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije Margot Wallstroem i poptredsjednica Europskog parlamenta Diana Wallis obratile javnosti kritizirajući nedoatatak ženskih kandidata. Glavni zahtjev i argument glasi : Imenovanje jedne žene Europu čini bogatijom, reprezetativnijom i približava građanima »

Švedska ministrica za europska pitanja Cecilia Malmström kao predsjednica Vijeća ministara u Bruxellesu je bila vrlo otvorena : «Žao mi je što je među kandidatima tako malo žena, jer postoji nekoliko dobrih i kompetentnih žena u Europi», ali i dalje je još sve otvoreno. Otvoreno je i pitanje da li bi se žene zadovoljile kada bi dobile «samo» mjesto glavnog tajnika Europske unije, a da muškarci «odnesu» funkciju i predsjednika i visokog predstavnika za vanjsku politiku.

Moguća odgoda odluke ?

Unatoč najavama švedske ministrice za europska pitanja da je cilj izabrati vodeće dužnosnike Europske unije u četvrtak navečer (19.11.), među ministrima vanjskih poslova prvog dana sastanka (16.11.) čula se i procjena da je moguće da na predstojećem summitu u četvrtak šefovi država i vlada ne postignu dogovor. Na koncu od demokršćanskih kandidata za funkciju ministra vanjskih poslova EU-a osim švedskog ministra Carla Bildta tu je još i bivša austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik.

Premda švedsko Predsjedništvo nije htjelo govoriti o kandidatima iz krugova delegacije se doznaje da je na stolu ukupno 20 kandidata.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Matić