Njemačka i klima: puno riječi, malo djela
14. prosinca 2019Na konferenciji o klimi u Madridu njemačka ministrica za zaštitu okoliša Svenja Schulze (SPD) početkom tjedna je najavila da je njemačka vlada već stavila na raspolaganje dodatnih 30 milijuna eura za međunarodni Fond za prilagodbu klimatskim promjenama. Od toga profitiraju prije svega zemlje u razvoju. Schulz je rekla: "Mi smo solidarni s najsiromašnijim, najugroženijim državama. Time Njemačka ostaje i najveći bilateralni donator ovog Fonda. Novim izdvajanjem također pomažemo da Fond za prilagodbu svoj dragocjeni posao može nastaviti i u idućoj godini." Schulze se nada da ova odluka Njemačke može dati poticaj pregovorima u Madridu.
Međunarodni angažman Njemačke je tako doprinio i tome da zemlja bude bolje plasirana u odnosu na prošlu godinu na indeksu globalne zaštite klime organizacije Germanwatch i instituta NewClimate. Tako se s prošlogodišnjeg 33. ove godina popela na 27. mjesto. No za ovo mjesto – u konkurenciji od ukupno 57 ocijenjenih zemalja – ne može se reći da je zaista dobro. I nije utjeha to što su na kraju liste zemlje poput Australije, Saudijske Arabije i SAD-a. Njemačka već duže vrijeme ne bilježi na ovom planu dobre rezultate jer nacionalna klimatska politikane napreduje.
Zastoj u korištenju obnovljivih energija
Dugo godina je Njemačka hvalila samu sebe za svoje "energetske promjene" – prelazak na korištenje obnovljivih izvora energije i prestanak korištenja nuklearne energije. Ipak Christoph Bals, stručnjak za klimu u Germanwatchu, smatra da je zemlja zapostavila intenziviranje korištenja energije vjetra i sunca. On je tijekom konferencije o klimi u Madridu za DW rekao: "U ovom trenutku doživljavamo da je u protekle dvije godine energija vjetra u ruralnim dijelovima zaustavljena. Tu se skoro uopće više ništa ne gradi. A to je, pored solarne fotonaponske energije, okosnica energetskih promjena. Ovdje se političkim odlukama trenutno torpediraju energetske promjene."
Skoro polovica njemačke struje u međuvremenu dolazi iz obnovljivih izbora. To je bez sumnje uspjeh dugogodišnje zakonske potpore. No emisija štetnih plinova jedva da je smanjena, Njemačka i dalje koristi previše ugljena. Klimatski cilj da do 2020. godine smanji emisiju stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. godinu zbog toga neće biti ispunjen. Odluka o obustavi proizvodnje električne energije iz ugljena do najkasnije 2038. godine dolazi, prema mišljenju brojnih stručnjaka, prekasno.
Christoph Blas vjeruje da će zemlja na koncu ipak ranije prestati koristiti ugljen: "Čvrsto sam uvjeren da ćemo oko 2030. godine potpuno prestati koristiti ugljen. Korištenje kamenog ugljena se već sada više ne isplati. I kada se uzmu očekivane cijene za emisiju u narednim godinama se u Njemačkoj također više neće moći računati s mrkim ugljem. A time ćemo doživjeti mnogo brži prestanak korištenja ugljena nego što neki sada misle."
Tesla umjesto VW-a
Posebice loš za klimu je promet u Njemačkoj. Emisije štetnih plinova od 1990. godine se uopće nisu smanjile. "Mi smo zemlja proizvođača automobila", kaže Bals. "Lobisti su na tom području ekstremno jaki. Automobilska industrija se potpuno prevarila. Fokusirala se na dizel motore i pri tome razočarala potrošače i političare. Jednim dijelom i zahvaljujući potpori politike. I nije se uspjela na vrijeme prebaciti na elektro-mobilnost." To tako vidi i Jennifer Morgan, šefica Greenpeace International. Ona je u Madridu za DW rekla: "Njemačka industrija, prije svega automobilska industrija, prespavala je razvoj. Vidimo sljedeće: tko dolazi u Njemačku i gradi nešto novo? Tesla! Firme poput BMW-a i Volkswagena su mislile da mogu sve blokirati. Ali sa znanošću se ne može pregovarati, mora se ići naprijed." Američki proizvođač elektro-automobila Tesla je prije nekoliko tjedana najavio da će otvoriti veliku tvornicu u njemačkom Brandenburgu.
Njemačka vlada sa zadovoljstvom ističe da Njemačka ne samo da slijedi fiksni plan o prestanku korištenja ugljena, već i da se povukla iz korištenja nuklearne energije nakon katastrofe na reaktoru u Fukušimi 2011. godine. Christoph Bals o tome kaže: „Sve dok smo imali nuklearnu energiju i ugljen, svi energetski koncerni su u principu bili protiv toga da se napusti njihovo korištenje. Dinamika obnovljivih energija bila je vidno slabija. S druge strane je točno da bismo imali mnogo brže smanjenje emisije štetnih plinova da smo prvo odmah prestali koristiti ugljen, a tek onda nuklearnu energiju. No obje rizične tehnologije moramo brzo napustiti.“ 2022. godine bi trebala prestati s radom posljednja nuklearna elektrana u Njemačkoj.
Klimatski neutralna do 2050.?
Općenito gledano, zaštita klime je u svim ispitivanjima javnog mnijenja u Njemačkoj visoko na listi prioriteta. Jennifer Morgan iz Greenpeacea kaže: "Vjerujem da društvo razumije kako imamo hitni slučaj kada je riječ o klimi. No društvo od vlade na dobiva dobar odgovor na to. Zapravo građani uopće više ne bi trebali plaćati. Poduzeća moraju plaćati, ali za to politika mora usvojiti ispravne mjere." Na konferenciji o klimi ministrica Schulze je ponovila da je njemački cilj do 2050. godine postati klimatski neutralna zemlja. No do tada ima još puno posla.