Njemačka strahuje od posljedica Brexita

Postalo je ozbiljno: britanska vlada ove srijede u Bruxellesu podnosi službeni zahtjev za izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Njemački savez industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) zbog Brexita računa s jasnim pogoršanjem gospodarskih odnosa s Velikom Britanijom. "Brexit će poslovima njemačkih poduzeća s Ujedinjenim Kraljevstvom znatno štetiti", kazao je predsjednik DIHK-a Eric Schweitzer za list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). On je dodao kako se već idućih mjeseci može računati sa smanjenjem volumena trgovine i investicija.

40 posto njemačkih poduzeća koja posluju u Ujedinjenom Kraljevstvu očekuju, kako je pokazala jedna anketa DIHK-a, pogoršanje poslovanja idućih mjeseci iako je stanje dosad još označeno kao još "prilično solidno". Devet posto tih poduzeća planira povlačenje investicija iz Velike Britanije i premještanje istih uglavnom u Njemačku, ali i u druge zemlje u EU-u i izvan njega.

Opsežan pregovarački katalog

S obzirom na predstojeće pregovore o izlasku Velike Britanije iz Europske unije je Schweitzer u FAZ-u upozorio od toga da se "napravi previše ustupaka" kako se ne bi ugrozilo EU tržište u cjelini. Istovremeno bi, međutim, "prepreke u trgovinskom prometu i dodatna birokracija trebale što je moguće manje." Što je razumljiva želja. Jer u slučaju neuspjeha pregovora, prijeti izlazak bez ikakvog dodatnog pitanja - takozvani "tvrdi" Brexit. Njemačko ministarstvo financija strahuje da bi u tom slučaju moglo doći do turbulencija na financijskim tržištima. Ukoliko se Europska unija i Velika Britanija ne slože pravovremeno oko sporazuma za izlazak iz EU-a, mogla bi biti "ugrožena stabilnost financijskih tržišta", piše Handelsblatt pozivajući se na analizu ministarstva financija o "specifičnim problemima" britanskog istupa iz EU-a.

Na 34 stranice su službenici njemačkog ministarstva saželi financijska pitanja koja Europska unija i Velika Britanija moraju razjasniti i što će se dogoditi ukoliko ne dođe do dogovora. Pritom vrijeme "curi", jer odgovarajući paragraf EU ugovora konkretno regulira da pregovori o sporazumnom raskidu smiju trajati samo dvije godine. To je malo vremena kad se pogleda koja se sve problematična područja trebaju razjasniti.

Sporna točka - financijski sektor

Prema računici Europske unije bi London u slučaju izlaska morao platiti oko 60 milijardi eura duga. Ta svota proizlazi, između ostalog, iz obećanja na koje su se Britanci obvezali, a koja se tiču aktualno EU proračuna, kao i iz mirovinskih obveza za EU zaposlenike.

U samom vrhu popisa najvažnijih točaka sporenja u pregovorima se za London zasigurno nalazi budućnost financijske branše koja čini udio od dvanaest posto u čitavom britanskom gospodarskom učinku. Britanska vlada skoro sasvim usput mora još riješiti i golemi zadatak novog reguliranja gotovo svakog aspekta gospodarskog i svakodnevnog života. Prema navodima Handelsblatta, odjel za istraživanja britanskog Donjeg doma polazi od toga da se i do 19.000 propisa i uredbi Europske unije mora importirati u britanski zakonik - i to paralelno s pregovorima s EU-om.

Mogući produžetak roka

Te pregovore je zaduženi EU pregovarač Michel Barnier terminirao na 18 mjeseci. Ostatak vremena do izlaska 29. ožujka 2019. će biti potreban, kaže on, da bi se novi sporazum ratificirao. No, postoji još jedna "kvaka": produženje roka je u svakom trenutku moguće ako "Vijeće Europske unije u suglasnosti sa članicom koje se to tiče odluči produžiti taj rok", navodi se u članku 50 EU ugovora. Teoretski bi pregovori, dakle, mogli trajati - čitavu vječnost.

Iz ekonomskog gledišta to zasigurno nije poželjno, jer su i dosadašnje najave o predstojećem Brexitu već ostavile traga u bilanci izvoza njemačkih poduzeća. Prema navodima Instituta njemačkog gospodarstva (IW), pogotovo teško je u drugoj polovici bila pogođena farmaceutska branša gdje je zabilježen pad izvoza u Veliku Britaniju za oko 19 posto, ali i automobilska branša (minus 14 posto) te kemijska branša (minus 11 posto). Ukupno su se izvozi "Made in Germany" u Veliku Britaniju umanjili za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Jedno od mogućih objašnjenja za to je da je vrijednost britanske funte nakon referenduma znatno pala. Time su izvozi s prostora eurozone poskupjeli, što je rezultiralo smanjenjem potražnje.