Njemački gradovi pred stečajem

Financijsko stanje njemačkih gradova već je godinama teško. No prošlogodišnja kriza dovela je velik broj gradova na rub stečaja. Posljedice dramatičnih podataka o padu prihoda koje je Državni statistički zavod prošle godine objavio građani mnogih gradova i općina od 2010. će početi osjećati i na svojoj koži.

Zatvaranje kazališta smrzavanje u bazenima

U nekim gradovima drastična sječa troškova je već počela. Južnonjemački grad Nürtingen povisio je početkom godine pristojbe za vrtiće, glazbene škole, ulaznice za muzeje i - pogrebne pristojbe. No, dok još gradovi poput Nürtingena, koji ne muči toliku muku sa socijalnim problemima spas mogu pronaći u povišenjima poreza, u Wuppertalu, nekadašnjem industrijskom središtu na zapadu zemlje stvar je mnogo dramatičnija. Gradu na rijeci Wupper godišnje nedostaje oko 130 milijuna eura što je za grad od 360.000 stanovnika ogromna svota. Gradskim ocima ne preostaje ništa drugo nego drastična štednja i ukidanje mnogih institucija koje žive od državne pomoći. Prvi bi se na listi moglo naći znamenito gradsko kazalište sa svjetski poznatim plesnim ansamblom Pine Bausch. Iza toga bi slijedili bazeni, knjižnice. I poznata turistička atrakcija Wuppertala, viseći vlak, već tjednima stoji jer nedostaje novca za sanaciju dijelova trase.

Kulturna prijestolnica Ruhrska oblast - izvana sjaj, iznutra bijeda

Puno bolje stvari ne stoje ni sjevernije od Wuppertala, u jednoj od najvećih europskih konglomeracija Ruhrskoj oblasti. Iako se ovaj skup od 50-tak gradova i s preko pet i pol milijuna stanovnika od početka godine diči titulom europske kulturne prijestolnice, svatko tko se provozao ulicama Bochuma, Essena ili Gelsenkirchena će shvatiti da između Ruhra i Wesera nešto ne štima. Ulice pune rupa, zatvaranje knjižnica, kraćenja sredstava na svim segmentima koji nisu neophodni za puko funkcioniranje grada, poput glazbenih škola, narodnih sveučilišta ili javnih bazena. I upravo u godini kada se ova oblast nalazi u žiži kulturne publike gradovi poput Bochuma zbog nedostatka novca su prisiljeni zamrznuti neke kulturne projekte poput izgradnje koncertne dvorane.

Umjesto "Obnove Istok" - "Obnova Zapad"

I upravo je u ovim dijelovima zemlje zaživila ideja o ukidanju financijske potpore koju savezne pokrajine koje su se nekada nalazile u okviru Zapadne Njemačke plaćaju za obnovu infrstrukture bivšeg DDR-a. U međuvremenu i infrastruktura nekih zapadnonjemačkih gradova naliči onoj iz vremena Istočne Njemačke pa su zato gradovi koji muku muče s proračunom glasno pozdravili ideju saveznog ministra prometa Petera Ramsauera koji je predložio da se polako počinje razmišljati o "Obnovi Zapad" umjeto "Obnove Istok" kako se nazivaju solidarne mjere kojima građani zapadnog dijela Njemačke već gotovo dva desetljeća financiraju infrastrukturalne projekte na istoku.

Velika kriza, mali prihodi

No, ukidanje "Obnove Istok" ne bi previše pomoglo zapadnonjemačkim gradovima. Samo u prvih devet mjeseci prošle godine njemački gradovi su potrošili 6,7 milijardi eura više nego što su zaradili. Razlog je svjetska kriza koja posebice teško pogađa jedno na izvoz orijentirano gospodarstvo kao što je to njemačko. Najveći njemački sindikat IG Metall donosi zloguke prognoze o 650.000 novih otkaza u ovoj godini. To je 650.000 ljudi manje koji plaćaju porez i 650.000 više onih koji žive na državnim jaslama. U takvoj dramatičnoj situaciji obećanja nove savezne vlade Angele Merkel o smanjenju poreza kod predstavnika lokalnih vlasti nailaze na potpuno nerazumijevanje. I ne samo kod njih: ispitivanja javnog mnijenja su pokazala da ni građani ne odobravanju puko dijeljenje novca u krizna vremena nego da su spremni odreći se poreznih olakšica ako će to doprinjeti poboljšanju situacije.

Autor: N.Kreizer/Agencije

Odg. ur.: S. Matić