Njemački "protupožarni zid" protiv desničarskog ekstremizma
3. veljače 2024
Newroz Duman podsjeća na München, Halle, Kassel i Hanau. To su mjesta gdje su izvršeni desničarski napadi u Njemačkoj, u kojima je od lipnja 2016. do veljače 2020. ukupno ubijeno 22 ljudi, a još jedanaestoro ranjeno.
"Ti napadi proizlaze iz atmosfere rasističke mržnje i iz aktivnosti desničarske stranke poput AfD-a", kaže Duman za Deutsche Welle. Ona je psihologinja specijalizirana za prevladavanje posljedica traumatičnih doživljaja i članica "Inicijative 19. veljače" iz Hanaua. Tog dana 2020. godine je jedan desni ekstremist ubio devetoro ljudi s migracijskim porijeklom, prije no što je ubio svoju majku i sebe. Duman napominje daAfD dugo vremena nije ozbiljno shvaćena. Ali svaki od počinitelja ova četiri zločina "bio je na neki način povezan s AfD-om, upijao je govore političara AfD-a, osjećao se motiviranim tom politikom za izvršenje tih zločina".
Demonstracija protiv rasizma ispred Reichstaga
Newroz Duman će danas (3.2.) ispred njemačkog parlamenta Reichstaga u Berlinu govoriti na velikim demonstracijama protiv desničarskog ekstremizma. Ovo će možda biti najveći kup protiv rasizma i mržnje u aktuelnom valu protesta koje je pokrenuo izvještaj lista "Correctiv", o sastanku održanom u studenom 2023. godine, na kojem su sudjelovali predstavnici desno-radikalne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), drugi desničarski ekstremisti, neki članovi Demokršćanske stranke (CDU) i neki poduzetnici. Na tom sastanku otvoreno se razgovaralo o masovnim deportacijama iz Njemačke ljudi s migrantskim porijeklom, tzv. remigraciji.
Od tada milijuni ljudi širom Njemačke izlaze na ulice i protestiraju protiv desničara. U Berlinu je, prema policijskim izvještajima, za subotu prijavljeno više demonstracija, a vrhunac bi trebao biti planirani lanac ljudi oko njemačkog parlamenta. Organizatori iz inicijative #WirSindDieBrandmauer govore o "simboličnom protupožarnom zidu koji štiti našu demokraciju i solidarni suživot od desničarske mržnje". Broj organizacija i udruženja koje podržavaju poziv za #WirSindDieBrandmauer se neprestano povećava - već ih je više od 1400, a na skupu u Berlinu se očekuje najmanje 100.000 sudionika.
Raznovrsnost demonstracija koje se održavaju od sredine siječnja, a bilo ih je više stotina, iznenađuje stručnjake i političare. U najvažnijoj političkoj raspravi ove sedmice u Berlinu, tijekom rasprave u Bundestagu, često se razgovaralo o poruci protesta na ulicama i zahtjevu za suzbijanjem desničarskog ekstremizma.
Protesti kao poziv na buđenje
Marcel Lewandowsky, politolog sa Sveučilišta u Siegenu, u intervjuu za Deutsche Welle, govori o "snažnom pro-demokratskom mobiliziranjukoje nije ograničeno na političku sferu". Tri tjedna nakon izvještaja o sastanu u Postdamu, institut za istraživanje javnog mnijenja "Rheingold" je predstavi reprezentativno istraživanje prema kojem mnogi sudionici doživljavaju proteste protiv desničarskog ekstremizma kao neku vrstu „oslobađanja i buđenja". Prema rezultatima ankete 29 posto ispitanika može zamisliti da će u budućnosti ponovno sudjelovati u takvim demonstracijama.
Prema Rheingoldu, mnogi od ispitanika su rekli da izlazak na ulice za njih predstavlja i izlazak iz letargije i "prilično pasivno-resignirane atmosfere". Njemačka se trenutno suočava s mnogim problemima. Strah od ksenofobije i nasilja s krajnje desne strane samo je jedan od njih. Većina demonstranata sada se nada jednoj "vrsti velikog i stalnog vala protesta građana".
Ali ako se konstantnost ne zadrži, prema riječima Stephana Grünewalda, šefa Rheingolda, "može se sasvim lako dogoditi da se trenutna energija preusmjeri protiv vladajuće koalicije", koju vodi kancelar Olaf Scholz. Zato je nužno djelovanje i savezne vlade na rješavanju problema koji vode do nezadovoljstva građana. Civilno društvo samo ne može riješiti problem desnog ekstremizma.
Protesti bi mogli navesti neodlučne da podrže AfD
Hoće li ovi protesti dovesti do promjena u političkom spektru? Sociolog Marcel Lewandowsky još uvijek ne vidi prepoznatljive pomake u simpatijama prema strankama. "Trenutne oscilacije u anketama još uvijek su unutar normalnog statističkog raspona i ne moraju nužno biti rezultat protesta", kaže Lewandowsky. Čak smatra da bi protesti "mogli imati negativan utjecaj i možda navesti neodlučne da podrže AfD".
U tom smislu, Lewandowsky upozorava da se ne bi trebalo oslanjati na utjecaj demonstracija na nadolazeće izbore u lipnju (izbori za Europski parlament, te lokalni izbori u osam njemačkih saveznih pokrajina) i rujnu (izbori za pokrajinske parlamente u Saskoj, Tirinškoj i Brandenburgu): "Ako se do tada protesti smire, njihov učinak, ukoliko ga ima, može nestati."
Njemačka treba useljavanje
Velike njemačke firme su putem društvenih mreža ili plaćenih oglasa u novinama jasno dale do znanja u kojoj su mjeri ovisne o prilivu radne snage na njemačko tržište rada. Naime, prijetnje koje dolaze s desničarskih okupljanja posebno pogađaju ljude s migracijskim porijeklom. To se odnosi i na one čiji su preci došli u Njemačku i koji su se ovdje rodili.
Stoga se očekuje da će i brojne osobe s migratntskim porijekolm demonstrirati. Međutim, iz migrantskih krugova dolazi i kritika zbog toga što je prošlo toliko vremena prije nego što su se održale tako velike demonstracije protiv desničarskog ekstremizma i ksenofobije.