Njemačka: 200 milijardi eura za borbu protiv krize

Kada su se u četvrtak (29.9.) njemački kancelar Olaf Scholz (SPD), ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) i ministar financija Christian Lindner (FDP) obratili javnosti iz Berlina, prvenstveno se radilo o slanju političkog signala. Cijene plina su eksplodirale, sve više ljudi, ali i tvrtki, više ne zna kako će platiti račune.

„Cijene moraju pasti, to je naše čvrsto uvjerenje. Savezna vlada će učiniti sve da se to dogodi", rekao je kancelar koji je trenutno u izolaciji zbog pozitivnog testa na koronu i zato se u konferenciju za novinare priključio video-vezom. Kroz kreditno financiranje na raspolaganje će biti stavljeno 200 milijardi eura. „Može se reći da je to dvostruki prasak“, rekao je Scholz, aludirajući na 2020. godinu kada je, kao ministar financija, paket pomoći za ublažavanje negativnih posljedica pandemije korone opisao kao „prasak".

„Energetski rat" – opskrba i dalje kritična

„Mi smo u energetskom ratu za prosperitet i slobodu", rekao je ministar financija Christian Lindner. Situacija se dodatno pogoršala zbog curenja plina iz Sjevernog toka. „Zbog toga postavljamo zaštitni štit, kako bi se svi snašli i mogli platiti račune", dodao je kancelar Scholz.

Tim novcem bi se trebale spriječiti još veće krize. „Još uvijek smo u kritičnoj situaciji“, naglasio je ministar gospodarstva Robert Habeck govoreći o problemima u opskrbi i dodao da će se morati uštedjeti više energije te da to uključuje i privatna domaćinstva. Bilo je odlučeno da će potrošači od početka listopada plaćati dodatnu naknadu za plin, kako bi financijski pomogli uvoznicima tog energenta koji su upali u nevolje. To se, međutim, ukida u posljednjem trenutku i ta odluka će posebnim propisom biti povučena.

Nema detalja o ograničavanju cijena plina

Ostaje otvoreno kako će točno biti iskorišteno 200 milijardi eura. Naime, stručna komisija koja je formirana prije nekoliko tjedana, još nije predstavila rješenje za ograničavanje cijena plina – u sve to bi trebale biti uključene i njemačke savezne pokrajine.

Kancelar je samo rekao da je „iz saveznih pokrajina čuo pametne, konstruktivne tonove i izjave“. Scholz se s pokrajinskim premijerima trebao sastati ovoga tjedna, ali je to odgođeno za 4. listopada, jer je kancelar pozitivan na koronu. „Svi znaju da želimo nešto poduzeti zajedno i da i savezne pokrajine moraju preuzeti veliki dio zadataka", rekao je Scholz.

U planu „proračun u sjeni"

Njemačka savezna vlada ne želi da 200 milijardi eura prođe kroz godišnji državni proračun, već se odlučila osnovati specijalni dugoročni fond koji će biti na raspolaganju nekoliko godina. Time će biti dopunjen Fond za stabilizaciju gospodarstva, koji je prvi put iskorišten tokom bankarske krize 2008. i koji je ponovo zaživio zbog pandemije koronavirusa.

Taj fond je nešto poput „proračuna u sjeni". Ministar financija Lindner smatra da je to dobro, jer će od 2023. godine na papiru moći poštivati tzv. kočnicu za zaduživanja. Važno je dobiti na vremenu kako bismo se mogli pripremiti na „novu normalnost nakon krize", dodaje Lindner.

Nema više jeftine energije

No ekonomski stručnjaci upozoravaju da će „nova normalnost“ uključivati visoke cijene energije. Neposredno prije konferencije kancelara Scholza i dvojice ministara vodeći ekonomski instituti Njemačke predstavili su svoj redovni jesenski izvještaj.

Profesor na Institutu za svjetsku ekonomiju u Kielu Stefan Kooths je tako na tom predstavljanju rekao kako ne vjeruje u „široku podršku tvrtkama" zbog visoke cijene energije. „Strukture koje više nisu konkurentne" ne treba „održavati u životu", smatra profesor. „To samo odgađa proces prilagođavanja i čini ga skupljim za sve uključene strane.“

Umjesto toga, dodaje, država bi trebala krenuti od privatnih domaćinstava i financijski rasteretiti samo one koji su u problemima zbog niskih primanja. Tada bi tvrtke mogle na potrošače prenijeti više cijene energije.

„To zvuči grubo za sve koje to pogađa, ali ako cijene neće morati rasti zato što naveliko subvencioniramo pekare, onda će bogati nastaviti kupovati kruh po nižoj cijeni. To znači da onda ne bismo imali tako ciljano korištenje državnih sredstava", kaže profesor Kooths.

Pored toga, ograničavanje rasta cijena plina potiče pritisak na povećanje cijena, što opet naročito pogađa siromašnija domaćinstva. Na taj način bi, naglašava Kooths, političari tim ljudima učinili „medvjeđu uslugu“.

Njemačka na putu u recesiju

Ekonomski stručnjaci smatraju da naredne godine neće biti lake i računaju s recesijom i ozbiljnim padom životnog standarda. Gospodarsku prognozu za 2022. koju su objavili u proljeće oni su više nego prepolovili, a za 2023. predviđaju gospodarski pad od 0,4 posto. U skladu s tim, izvještaj su nazvali: „Energetska kriza: inflacija, recesija, gubitak prosperiteta".

„Privredni učinak za 2022. i 2023. godinu smo smanjili za 160 milijardi eura. To je 2.000 eura po glavi stanovnika – od beba do starih ljudi", objašnjava Kooths. A to nije samo privremeno. „Glavni teret trenutno snose privatna domaćinstva, koja moraju prihvatiti ogroman gubitak kupovne moći“, rekao je Torsten Schmidt s Leibnitz-instituta za ekonomska istraživanja (RWI) iz Essena. „To nije privremeni fenomen, dugo ćemo s njime imati posla.“

Gubitak prihoda ne može se nadoknaditi „nikakvom financijskom politikom na svijetu”. Važno je ne poticati daljnje povećanje cijena.

Neposredno nakon što su stručnjaci predstavili svoj izvještaj, objavljena je i trenutna stopa inflacije u Njemačkoj. Ona je narasla na deset posto.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu