Njemačka (možda) investira u Grčkoj
6. listopada 2011Dok se sve češće priča o mogućem stečaju Grčke i novoj rati međunarodne pomoći, njemački ministar u četvrtak (6.10.) sa skupinom poduzetnika putuje u glavni grad krizne države.
Rösler, ujedno i predsjednik vladajućih liberala (FDP), i sam se posljednjih dana našao na naslovnicama tiska. On je kao jedini član njemačke vlade javno progovorio o mogućem stečaju Grčke. A u svom je ministarstvu dao izraditi plan po kojem bi prezadužene članice eurozone u postupku takozvanog "sređenog" stečaja mogle biti sanirane. Rösler je istovremeno jedini njemački ministar koji poduzima konkretne korake kako bi osnažio grčko gospodarstvo.
Jedno su krediti za zemlje u krizi, argumentira njemački ministar gospodarstva. On ipak dodaje da bez porasta produktivnosti i tržišne kompetitivnosti Grčke sva finacijska pomoć toj zemlji neće imati učinka, odnosno da će se Grčka pretvoriti u vreću bez dna. Zato Philipp Rösler u Grčku putuje s predstavnicima 50-tak njemačkih poduzeća, kako bi "otvorio vrata i omogućio stvaranje osobnih kontakata" privrednika s obje strane.
Bolja investicijska klima
Posjet Grčkoj inicirali su upravo njemački poduzetnici. Poduzeća koja su već investirala u Grčkoj, odnosno firme koje to namjeravaju, često su se na licu mjesta razočarali. Birokratske prepreke u procesu osnivanja poduzeća su visoke, državna uprava ne baš efikasna i ne pretjerano transparentna, pravosuđe radi sporo, a korupcija u Grčkoj nije nepoznanica.
Predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije (BDI) Hans-Peter Keitel ranije je bio šef uprave njemačkog građevinskog koncerna Hochtief, koji je izgradio atenski aerodrom. Iz svog iskustva on kaže da trenutna investicijska klima u Grčkoj nije povoljna - i ona ne privlači strane ulagače. "Zato smo već godinu dana u dijalogu s grčkom industrijom, gospodarstvom i politikom, razgovaramo o tome kako poboljšati tu klimu", izjavio je Keitel.
Važna misija
Atensko putovanje njemačke delegacije bi trebalo popraviti klimu. Poduzetnici iz Savezne Republike ipak tamo neće pregovarati o grčkim državnim poduzećima i nekretninama, koje bi se u iduće tri godine moralo privatizirati - očekivani prihod iznosi oko 50 milijardi eura. O tome se neće pričati, ali ne zato što mnogi stručnjaci grčke planove smatraju nerealističnima, već zato što s njemačkim ministrom putuju predstavnici srednje velikih i manjih firmi. Većinom su to poduzeća iz područja obnovljive energije, turističke infrastrukture, vodoprivrede ili informatičke tehnologije.
Upravo u tom sektoru ima potencijala za suradnju, tvrdi Martin Knapp, šef Njemačko-grčke industrijske i trgovinske komore u Ateni. U Grčkoj, dodaje on, ima dobro obrazovanih znanstvenika, posebice u tehničkim zanimanjima. Mnogi od njih, prije svih mladi akademici, su nezaposleni i žele u inozemstvo. Njemačke IT-firme bi te ljude mogle (puno jeftinije) zapošljavati u Grčkoj. Martin Knapp: "Kad netko proizvodi software, zašto bi morao sjediti u Hamburgu, Münchenu ili Frankfurtu kad to može činiti i na obalama Sredozemlja?"
Možda nešto od toga i bude. Preko polovice firmi koje šalju svoje predstavnike u Atenu već su izrazile želju da se susretnu s grčkim poduzećima iz iste gospodarske grane. Realistično gledajući, cilj gospodarske misije u Ateni je ipak - skroman. Njemačke investitore se želi motivirati na realizaciju projekata u Grčkoj. To ne zvuči ambiciozno. No, u vremenima u kojima je Grčka prokockala toliko puno povjerenja u inozemstvu, i to je jako puno.
Autor: Panagiotis Kouparanis/ sm
Odg. ur.: A. Jung-Grimm